ama naravno Sky ali to je dug period, kreni odmah jer valja sve te godine nadoknaditi


Sarajevo
Taksista koji me vozi sa aerodroma i na moju opasku da lišće već opada, odgovara riječima: "Ma ja, lubenica, učiteljica", što sam nakon podrobne analize shvatio da predstavlja magičnu formulu koja opisuje postepeni dolazak jeseni.

Trenutak kada se, nakon što pukne ramazanski top koji označava zalazak sunca, sa Jekovca vidi kako svjetla na svim minaretima Sarajeva istovremeno zaiskre.

Tandrkanje prvog jutarnjeg tramvaja koje odjekuje kroz prazne ulice grada.

Hladnoća zgrada iz austrougarskih vremena i stepenica u njima, sa rubovima izlizanim od đonova koji se već više od stoljeća njima pentraju.

Somun (sa ćurokotom) iz pekare na Kovačima.

Lopte koje se valjaju u plitkim virovima Miljacke.

Ljepota sarajevskih žena, koja uvijek u sebi nosi upisanu vlastitu prošlost i vlastitu budućnost, istoriju prošlih i budućih mijena: u licima se mogu prepoznati kako žgoljave djevojčice, tako i zrele žene, kako i djevojčuljci, tako i brižne starice.

Sfumato hladnog sarajevskog jutra, prije nego što sunce izmili iza planina, a izmaglica puže uz padine.

Škembići kod Hadžibajrića.

Plodovi koji rastu po grmlju diljem Sarajeva, znani kao "bijele bobice".

Vitka mačka, tigrasta čaršijanerka, koja se valja na brdu perzijskih ćilima u Morića-hanu.

Okrugla tacna koja rotira na vrhu konobarskog kažiprsta.

Miting golubova na Sebilju.

Miris sira, kajmaka, mesa i mramora u Tržnici.

Zvonjava crkvenih zvona u šest ujutro.

Način na koji sarajevski akcenat pući usne govornika, zbog mumlavih suglasnika i progutanih samoglasnika, što naročito lijepo izgleda kod žena sa punim usnama.

Jesenje lišće do zglobova na Vilsonovom šetalištu i zvuk zrelog kestenja kad otpadne, zasrlja kroz grane a onda udari u meki tepih od lišća.

Špricer kod Ramisa.

Miris starih podruma: ugalj, prašina, kace za kupus, memla.

Svjetla koja noću cakle u brdima oko Sarajeva, nalik na zvijezde koje, kao pahuljice, sporo padaju.

Zvuk ispuhane lopte koju djeca šutaju po prašini u parkovima Novog Sarajeva.

Šištanje kiše na ulicama pod točkovima automobila.

Izrezbarene topovske čahure u Kujundžiluku.

Pijukanje radiostanica u taksijima.

Reumatične ruke penzionera na leđima dok gledaju partije šaha sa džinovskim figurama pred avetinjskom Robnom kućom.

Sladoled sa ukusom "egipatske vanilije" (šta god da je to) u slastičarni Egipat.

Zelenilo terena na Željinom stadionu.

Asfalt pun udubljenja, rupa, barica i ruža, nikad savršen, uvijek šatiran.

Kratki trzaj glavom u stranu koji prati odgovor: "Pa evo…", na pitanje: "Šta ima?".

Bljesak uličnih svjetala na mirnoj, plitkoj Miljacki.

Ublažene jarke boje jesenjeg voća i povrća u sjeni strehe pijace na Markalama.

Ćevapi bilo gdje u gradu.

Kiseljak koji izlapi za manje od petnaest minuta.

Tvrdoća kamena koji dotakneš kad se nagneš da popiješ gutljaj vode na Gazi Husrev- begovoj česmi.

Huk Sarajeva koji se čuje na Hridu ili Trebeviću - svi zvuci grada stopljeni u jedno.

Tišina koja prati padanje prvog snijega, kao da sve i svi zamuknu od sjetnog uzbuđenja.

Duge sjenke drveća u Velikom parku u septembarsko poslijepodne.

Kolekcija prepariranih životinja u Zemaljskom muzeju.

Kipovi ispred Narodne banke, vječiti čuvari Čeke, koji drže svjetla-šljemove iznad svojih glava.

Ritam hoda penzionera na Ferhadiji koji se poklapa sa ritmom međusobnog razgovora - sintaksa koraka.

Dres dupljak sa imenom Zinedinea Zidanea na leđima musavog dječaka.

Titova slika u zlatari na Čaršiji.

Gaće i čarape u prolazu kraj Imperijala.

Miris koji odjeća nosi na sebi nakon boravka u Sarajevu: mješavina znoja, cigaretnog dima, ćevapa, pranja u sarajevskoj vodi i sušenja napolju.

Sarajevski svijet: pametni i papci, pohlepni i lijepi, umorni i mladi, mlađahni i mahniti, bogati i jadni, jedri i bolesni, visoki i trošni, ljuti i lavordžije, šaneri i geniji, dijaspora i jalijaši, željovci i pitari, djeca i odrasli, vjerni i nevjerni, moćni i pobožni - sve u svemu, skoro četiristo hiljada gradskih atoma.

I da se ne lažemo, tu nema kraja. Sarajevo se ili voli ili ne voli.


Aleksandar Hemon

Mada sam pesmist i skeptik u vezi povratka na relacije i odnose koji su nekad vladali, čisto zato jer više ne postoji društveni okvir za to, kakav je nekad bio (a masa je stado, a stadu treba nekakav okvir), to me ne sprečava da podržim ovo i da imam dobronamjerne osjećaje kad se o tim temama radi...

Pa evo i mog obola, slikano ovog ljeta....





Inače, ovo sam mislio Škoriću na prajvat reć, al mogu i ovdje: ko želi da sazna kako je to bilo u Sarajevu i Bosni 70ih i 80ih, trknite do najbližeg kioska i zamolite tetu za Jergovićevu Historijsku Čitanku... 39 kuna...

Now back to our regular programing.

“Indexi, u inat godinama” 11. i 12. septembra u Sarajevu.


Muzički događaj godine u BiH

Indexi u inat godinama naziv je muzičkog događaja godine u BiH, koji će biti upriličen 11. i 12. septembra u glavnom bh. gradu. Prvoga dana u Domu mladih će biti održana promocija romansirane biografije i fotomonografije Indexa, a narednog dana će u olimpijskoj Zetri, u 20 sati, biti održan koncert Indexi i prijatelji U inat godinama, najavljeno je u petak, na konferenciji za novinare, održanoj u studiju Muzičke produkcije JRTVS BiH.
Uz članove benda, u Zetri će nastupiti: Mladen Vojičić Tifa, Aki Rahimovski, Hari Varešanović, halid Bešlić, Željko Bebek, Massimo, Dado Topić, Zoran Predin, Nermin Puškar, Severina, Gabor Lenđel, Zlatan Fazlić- Fazla, Natali Dizdar, Bubi, Maja Milinković i grupa Mi2.
Muzička produkcija će, povodom izdavanja fotomonografije, romansirane monogreafije U inat godinama, autora Josipa Dujmovića, i koncerta, biti objavljene i dvije retrospektive Indexa u CD formatu. Muzička produkcija objaviće prvi album iz serije Antologija Indexa, na kojem će biti predstavljene neke od prvih pjesama grupe, među kojima će biti i mnoge nikada neobjavljene numere.
“Indexi možda nisu najveća niti najkomercijalnija grupa u regionu, ali su najvolejnija grupa s ovih prostora, riječi su recezentaknjige, Pece Popovića koje najbolje opisuju bend kojem je ona posvećena. Na svijetu ne postoji grupa koja je izdala samo dva albuma, a postojala je 40 godina. Indexi su muzički fenomen za cijeli svijet” , kazao je Dujmović.
Pisanje knjige je, kaže, počeo najprije na osnovu faktografije grupe uz čije su pjesme odrastale mnoge generacije, da bi potom ona poprimila mnogo šire razmjere, te je njome na kraju obuhvatio najzanimljivije detalje vezane za postojanje grupe i za živote njenih članova.
Generalni pokrovitelj projekata je Muzička produkcija JRTVS BiH. redatelj koncerta Indexi i prijatelji U inat godinama biće Dino Mustafić, za scenogarfiju je zadužen Dragutin Broz, a probe učesnika će, prema riječima direktora MP BiH Ninoslava Verbera, započeti već u ponedjeljak.
Muzička produkcija objavit će i DVD izdanje koncerta, koji će se u prodaji naći istoga dana kada u programu BHT bude premijerno prikazan snimak tog najvećeg muzičkog događaja u ovoj godini u BiH.
Aj. K.

Oslobođenje 02.09.2006.

Tifa

Ja bi na koncert

Tanović snima novi film

Naš redatelj Danis Tanović, oskarovac na radu u Parizu, snima novi film prema romanu Ivice Đikića, a nazvan je "Cirkus Columbia". "Poluautobiografski roman na stotinjak stranica opisuje početak višestranačja u bosanskoj provinciji, dolazak straha, mržnje i ratnog užasa, od rasturanja ulice i mahale, prijateljstava i odlazaka, smrti prijatelja i oca pa sve do kasnijih iskustava u, navodno pristojnom, navodno građanskom, salonskom i uštogljenom Zagrebu" izjavio je Đikić u intervjuu za bljesak.info. Film "Cirkus Columbia" trebao bi se početi snimati na jesen sljedeće godine na lokacijama u Stocu, Ljubuškom, Vrgorcu i Trebinju. Inače, posljednji Tanovićev snimljeni film "Pakao", snimljen prema scenariju Krysztofa Kieslowskog, nedavno je prikazan na festivalima u Motovunu i Sarajevu. M. B.

Dnevni list 03.09.2006.

.........................................................


Nastavak filma Balkan ekspres

BEOGRAD - Scenarist Goran Mihić zajedno sa svojom kćeri Ivanom namjerava napisati nastavak legendarnog filma "Balkan Ekspres". Za razliku od prethodna dva filma, gdje se radnja odvija za vrijeme Drugog svjetskog rata, treći nastavak bit će za vrijeme NATO-va bombardiranja u proljeće 1999. Film posvećen beogradskom podzemlju i radnjama koje ih prate i ovaj put okupit će prepoznatljivu glumačku ekipu. U glavnim ulogama naći će se Bora Todorović, Olivera Marković, Dragan Gaga Nikolić i Tanja Bošković te neke nove osobe. "Treći nastavak 'Balkan Ekspresa' prvenstveno će biti komedija, a jedina briga ovih šarmantnih lopova jest kako sačuvati živu glavu dok traju ratni sukobi", rekao je Goran.
Dnevni list 01.09.2006

Ivica Osim novi heroj Japanaca
http://www.fildzanviska.ba/clanak_10.htm

Fatima Hajdarević proslavila stoti rođendan
http://www.fildzanviska.ba/clanak_11.htm

Bilo jednom na Grbavici
http://www.fildzanviska.ba/clanak_12.htm

Bosanska crna gazela

http://www.fildzanviska.ba/clanak_14.htm


Indexi - u inat godinama

Više o koncertu možete pročitati na http://www.davorin.ba


Pregled članaka objavljenih u Fildžanu viška

http://www.fildzanviska.ba/pregled_clanaka.htm

Miki Jevremović boravio u Sarajevu

U “Coloseumu” promovisao album “Za sva vremena”
Promocija albuma Mikija Jevremovića Megamix – Za sva vremena, u izdanju Song Zelexa, održana je jučer u sarajevskom klubu Coloseum. Jevremović, jedan od najpopularnijih pjevača zabavne muzike na prostorima bivše Jugoslavije, snimio je kompilaciju Megamix – Za sva vremena u studiju Zebra, kompozitora i producenta Ive Lesića.
Album je sastavljen od 4 bloka koji sadrži ukupno 35 najvećih hitova poznatih kompozitora: Nikice Kalođere, Stjepana Mihaljinca, Kornelija Kovača, Borisa Bizetića, Milutina Popovića Zahara i mnogih drugih, kao i samog Mikija Jevremovića. Za bogatu karijeru koja traje preko 40 godina, milionske tiraže, brojna priznanja i nagrade zaslužni su hitovi Ludo more, Pijem, Mesece, ti stari druže, Adio, Grkinja, Neka toče staro vino, Jedina moja i mnogi drugi. Iste noći poznati šansonjer održao je koncert na kojem je oduševio publiku, naročito ženski dio, svojim provjerenim hitovima.

A.I.

Oslobođenje 9.9.2006.



Vladarica evropske operne scene

http://www.fildzanviska.ba/clanak_17.htm

JEKOVAC JE DOBIO IME PO ODJECIMA. Svaka riječ gore izgovorena čuje se najmanje tri puta. Ljudi su se penjali na Jekovac da to provjere i da gledaju grad. Bilo je uvijek i onih koji bi se popeli jer im više nije bilo ni do riječi, ni do pogleda, nego bi se bacili u dubinu i tako završavali živote koji su izgubili smisao ili im je on postao tako nedohvatljiv da je jedini izbor bio potpisati bezuvjetnu kapitulaciju, iako je i taj čin kažnjiv po zakonu, a jedna od najčvršćih rečenica koje smo čuli u našim životima bila je ona iz Ustava SFRJ koja je kazivala kako nitko nema pravo potpisati kapitulaciju naše zemlje, niti ijednog njezinog dijela. A dio zemlje bili smo svi mi, svatko pojedinačno, uključujući i nesretnike koji su se bacili s Jekovca.

Oslobođenje bi objavilo vijest, obično na stranicama "Sarajevske hronike", a u toj vijesti obično bi pisalo da se N.N. bacio u bezdan zbog "trenutnog nervnog rastrojstva". Formula je za čitateljstvo bila utješna jer nije podrazumijevala ništa od zbiljskih životnih užasa, ništa od onoga što nam jednog dana kao nesreća može pripasti, nego je, eto, samoubica bio bolestan, zanebesalo mu se u glavi, nešto mu je puklo i ciknulo, te se dogodilo ono što nama neće jer smo tako čvrsti i snažni.

U vremenima mira ljudi su se zapravo ubijali zbog ljubavi. Rijetki su bili oni koji su kidisali na sebe zbog dugova ili bolesti. Ali kakve su to zapravo bile ljubavi? Nikada nećemo saznati ništa o tome, a nekad nismo mogli ni slutiti, osim ako se i sami jednog dana ne zaputimo prema Jekovcu bez namjere da čujemo odjeke svojih glasova i bez želje da gledamo grad.

Čovjek je slab. O tome pišu svete knjige, svjedoče mudraci i šapću redovnici, derviši i kaluđeri. A ljubav je, međutim, jaka i često dolazi kao kazna svim ljudskim slabostima i upozorenje da se iz slabosti rađa patnja i to ona patnja koja traje doživotno i koju ništa i nitko ne može ublažiti jer nema toga tko bi čovjeka učinio manje slabim ili ljubav prilagodio njegovoj krhkosti, tom skeletu koji ne može izdržati opterećenja i težinu duše kada se ona dobro natopi i kada kao spužva upije sve ono što iz ljepote vodi u smrt.

Rat je jednog dana završio i ljudi su se počeli miriti sami sa sobom. Jednoga dana svatko će prežaliti svoje mrtve, kao što su se svi mrtvi prežalili otkako je ljudi i ratova. Ono što se prežaliti nećce jesu živi. Ili žive ljubavi bez kojih smo ostajali zbog svoje i njihove slabosti, a da se nisu ugasile i nestale, niti su se pretvorile u zive mržnje. Te ljubavi traju u Sarajevu, kao što traju i u svim onim čudnim zemljama i gradovima u kojima Sarajlija i Sarajki danas ima. Netko je ispratio ženu na konvoj, netko je u aprilu 1992. sa ženom poslao i dijete, netko je otišao i ostavio ženu u Sarajevu, netko se više nikada nije javio, pa šuti i danas. Velike ljubavi nisu se vratile jer su bile slabe prema životu. Preudale su se ili preženile, ili se dogodilo nešto treće što je zauvijek zapriječilo nastavak priče i što sada leži na duši, zapravo na dvije duše, veliko i teško, teže od svih brda oko Sarajeva i teže od jekovačke stijene.

Teško je biti nevoljen, a nevoljeni su zapravo svi koji nisu halalili prethodnu ljubav i tako napravili mjesta u duši za novu. Manojlo Tomić napisao je 1993. da u životu želi samo dvije stvari: piti, voljeti i biti voljen, a onda je shvatio da su to, zapravo, već tri stvari. Na Jekovac su se tokom naše povijesti i svih prethodnih povijesti penjali ljudi kojima na kraju više nije bilo ni do pića.

Sarajevo je danas grad sa najviše slabih kojima su dušu poderale i kosti polomile jake ljubavi. Nema drugog takvog grada na svijetu, kao što nema ni grada koji se sav vidi s jedne jedine stijene, s koje se svaka riječ tri puta čuje i na kojoj je svaka bol tri puta veća. Ti ljudi, istina, hodaju uspravno, ne gledaju na Jekovac i s mirom podnose terete svojih duša, ali povijest ih vidi kao one male ribarske čamce, privezane uz obalu, koje je zadesila neka velika oseka, pa ih sa čudom gledaš jer su na suhom, a ipak su privezani. Čak i ako ih odvežeš, oni nigdje neće otploviti. Postoje vremena kad plima prestaje stizati na naše obale.


Miljenko Jergović

Indexi i prijatelji oduševili Sarajlije

http://www.fildzanviska.ba/clanak_20.htm

"Tajna veza" zauvek

NOVI SAD - DOKLE pjevam, dotle i postojim, prijatelji bivši, prijatelji budući, pamtite me po pjesmama mojim...
Pesnici su često proroci, vizionari i dečje iskreni u željama, pa tako zvuče i ovi stihovi Duška Trifunovića koje je kao amanet, ostavio svojim čitaocima. Ali, i kolegama, pesnicima koji su se juče, na dan njegovog rođenja 13. septembra 1933. godine, okupili u Kafe Galeriji "Prometej" u Novom Sadu. Stihove posvećene preminulom pesniku, govorili su pod istim krovom zadužbine Marije Trandafil Matici srpskoj, gde je Trifunović bio "kao kod kuće", i često kazivao svoje pjesme.Ideja pesnika Stojana Simića Krpi ce da književno i pesničko popodne posvete prijatelju Dušku Trifunoviću nagrađena je velikim odzivom. Sa napisanom pesmom o Dušku i za Duška, došli su malo poznati ili potvrđeni pesnici. Oni koji su ga lično poznavali intonirali su stihove prisnim doživljajem, drugi su pesmom opisivali njegovu ličnost dok su pojedini autori pevali o Trifunovićevim poznatim pesmama. Neko je rekao "Sve je isto samo njega nema" i bio je u pravu. Po ko zna koji put ponovljeni su pesnikovi antologijski stihovi - "Ima neka tajna veza...", kojima se "Bijelo dugme" vinulo ka legendi.Posvećeni stihovi pesniku Dušku Trifunoviću biće pretočeni u "Zbornik" - izdavač je "Prometej", a urednik publikacije biće Pero Zubac. Štampaće se i "Antologija Trifunović"

Z. T. MIRKOVIĆ,

Večernje novosti 13.09.2006.

Cvijeće na mjestu nesreće

ZENICA - Povodom dvije decenije od tragične smrti Zeničanina Aljoše Buhe, nekadašnjeg člana grupe Crvena jabuka, u subotu će, u 11 sati, u Zenici biti postavljena spomen-ploča na zgradi u kojoj je slavni muzičar zivio. Zgrada se nalazi u Ulici Kočevska čikma 3 u Zenici.

http://www.fildzanviska.ba/clanak_24.htm

13. MTV European Music Awards

Slušajte pravu maajku !

U Copenhagenu će 2. novembra biti održan 13. MTV European Music Awards. U konkurenciji za ovu prestižnu nagradu, u kategoriiji Best Act – mTV Adria, nominovano je pet izvođača iz naše regije: bosanskohercegovački reper Edo Maajka, riječki bend Let 3, grupa Siddharta iz Slovenije, te njihova sunarodnica Neisha, kao i srbijanska umjetnica Aleksandra Kovač. Podsjetimo, Siddharta je prošle godine u Lisabonu proglašena najboljom u ovoj kategoriji.
Kandidate iz regije za ovo priznanjepotvrdilo je sredinom prošle sedmice uredništvo MTV Adrie. Najveći favoriti za ovu nagradu svakako su Edo Maajka i Let 3. Riječani su objavili izvrstan album Bombardiranje Srbije i Čačka, koji je u Hrvatskoj u startu proglašen za album godine, a njihova obrada pjesme Šabana Šaulića – Dođi, da ostarimo zajedno pod nazivom Dijete u vremenu, apsolutni je audio i video hit u regiji. Edo Maajka, pak, objavio je treći studijski album Stigo ćumur, također hvaljen od kritike, premda, po našem mišljenju, lošiji od predhodna dva.
Za svog favorita gledaoci će moći glasati na internet stranici koja je namijenjena ovogodišnjim kandidatima. Svi izvođači imali su mogućnost ulaska među pet nominovanih, ako su se njihovi videospotovi emitovali u programu MTV Adrie u periodu od 1.9.2005 do 1.9.2006. godine.
Dodjela nagrada MTV European Music Awards u Copenhagenu simultano će se odvijati na dvije pozornice. Centralno mjesto događajajeste izložbeni centar Bella Center, a drugo, glavni gradski trg Radhauspladsen. Dodjelu nagrada će pratiti gledaoci u 179 država. Nagrade u kategoriji Best Act- MTV Adria ove godine će dodijeliti drugi put. Držimo palčeve Edi Maajki !

Dino Bajramović

Slobodna Bosna 14.9.2006

Mostar grad s najviše miješanih brakova

MOSTAR - Mostar će, čini se, ponovno postati grad s najviše miješanih brakova jer nakon dugo vremena u gradu na Neretvi ponovno, i to svake godine, sve više počinju stupati u brak mladi različitih nacionalnosti.

http://www.fildzanviska.ba/clanak_26.htm

(Ovaj clanak nije vezan za muziku, ali je veoma interesantan za procitati)

Pod pokroviteljstvom opštine Prijedor

Večer nacionalnih manjina

PRIJEDOR – Pod generalnim pokroviteljstvom Opštine Prijedor, u subotu navečer je u hotelu Prijedor održano Veče nacionalnih manjina, drugo druženje na kome su se okupili predstavnici Češke, Slovenačke, Ukrajinske i romske nacionalne manjine.
Alenka Uduč, predsjednica Udruženja Slovenaca u Prijedoru Lipa, kazala je da u ovom gradu živi oko 250 Slovenaca koji dijele sudbinu ostalih sugrađana. U Prijedoru najmlađi Slovenci već treću godinu pohađaju školu na maternjem jeziku, zahvaljujući pomoći Slovenskog ministarstva obrazovanja.
Predsjednica humanitarnog udruženja Veselka, koje okuplja Ukrajince Slavica Gligorić kazala je da u ovoj opštini živi 159 porodica koji su doselili prije stotinjak godina. Ljubav prema domovini doseljenika iz Ukrajine i njihovih potomaka bila je presudna u očuvanju kulture, jezika i narodnih običaja iz ovog dijela Evrope u Prijedoru.
Zvonko Mann, predsjednik Udruženja Čeha Česka beseda, kazao je da Česi iz Prijedora žele uskoro uspostaviti kontakte sa sunarodnjacima u zemlji matici. “Na taj način želimo Prijedor i BiH približiti EU jer je Češka član EU”, kazao je Mann.
U Prijedoru živi oko 500 pripadnika romske nacionalnosti. Uz podršku Opštine Prijedor, sve veći broj romske djece pohađa osnovnu, srednju pa čak i višu školu. “Time želimoRome povući sa ulice. najveći problem ostaje nezaposlenost”, kaže Redžep Hatić, predsjednik Udruženja Veseli Romi iz Prijedora.
U subotu ništa manje od Roma nisu bili veseli Ukrajinci, Slovenci ili Česi. Pjevale su se narodne pjesme i igrale igre iz gotovo cijele Evrope.

B. Ka.

Oslobođenje 18.9.2006.

Novi album Dade Topića na tržištu do Božića

Jedan od velikana rokenrola u bivšoj Jugoslaviji Adolf - Dado Topić i njegova grupa "Time" najavljuju da će na Božić objaviti kompilacijski album. Topić kaže da će se na albumu naći najslušanije pjesme koje je snimio s grupom "Time". "Uz CD, kompletan kompilacijski projekat upotpunit ćemo s DVD izdanjem i knjižicom s fotografijama dokumentarnog tipa. Nakon toga putujem u Holandiju gdje ću snimati neke nove pjesme, a prije toga planiram da održim koncert u Sarajevu u nekom intimnijem prostoru", kaže Topić. Ističe da će na novom albumu gostovati i nekoliko stranih muzičara. "Pojavljuje se jedan novi momenat na Zapadu. Otkrili su Istok koji im je uvijek bio nepoznanica i sada su osjetili da govorimo istim jezikom. Muzički smo uvijek bili jači, jer smo bili avangarda. Nismo se bojali eksperimentiranja. Bili smo avanturisti, istraživači. To sad oni otkrivaju i žele da sudjeluju u našem svijetu koji su ignorirali, marginalizirali godinama. Sada žele da poravnaju taj neki dug prema nama. I to je dobro", kaže Topić, dodajući da će ugostiti bubnjara iz Njujorka, te gitaristu s Filipina. "Biće nekih muzičara iz Londona, Amsterdama i Berlina. Uglavnom, na albumu će svirati pet vrsnih muzičara. Biće to lijepo iskustvo i bend koji koji će okupljati muzičare iz cijelog svijeta", kazao je Dado Topić.

Š.IBRIĆ

Nezavisne novine 16.09.2006.

Novi spot Bajage i Instruktora

BEOGRAD - Bajaga i Instruktori snimili su novi videospot za pjesmu "Svet ima kraja dva" te su tim povodom održali i promociju u salonu automobila u središtu Beograda. Neobična promocija spota odraz je cjelokupna snimanja. Bajaga je izjavio da je spot relativno brzo napravljen s ekipom Red Productiona, a njemu je na snimanju u kome se sve vrti oko automobila bilo najzanimljivije sjediti na suvozačevu sjedalu, budući da ne posjeduje vozačku dozvolu. Bajaga i Instruktori do sada su zajedno snimili devet albuma, od kojih je osam tzv. long play, a jedan "Četiri godišnja doba" maksi singl koji se sastoji od četiri pjesme. Osim rada u Instruktorima, svi članovi benda su izdali svoj album, dok je Bajaga svoj prvi solo album uradio namjenski za film "Ni na nebu, ni na zemlji". Posljednji studijski album "Zmaj od noćaja" kod publike je doživio velik uspjeh s obzirom da se radilo o albumu nešto izmijenjenog stila i zvuka, a pjesma za koju je upravo snimljen spot najavljuje nove projekte legendarnog glazbenika.

D. N.

Dnevni list 22.9.2006.

Boem živi u pesmi

U Beogradu je u subotu obeležena petnaestogodišnjica smrti Tome Zdravkovića, najslušanijeg i najemitovanijeg pevača i kantautora gradske pesme. Skromno ali sa mnogo emocija u Domu sindikata održana je izložba fotografija, odevnih predmeta i muzičkih izdanja ovog velikana domaće muzke.
Pesme "Za Ljiljanu", "Sećaš li se Sanja", "Kafana je moja sudbina", "Šta će mi život" koje su tiho svirale izmamile su suze ali i sećanja gotovo svih prisutnih.
- Toma je poslednji boem rekao je Aca Kostić, novinar radija "Hit". -Da bi to bili treba da imate srce, a Toma ga je imao. Svi pamtimo neki njegov koncert ili druženje s njim u kafani. Njegove pesme i duh još žive u narodu.
Organizator i autor ove jedinstvene izložbe pod nazivom "U slavu pesme i ljubavi" je kustos Muzeja istorije Jugoslavije Veljko Smajević. Kako nam je objasnio izložba će biti poklonjena Tominoj udovici Gordani Zdravković.
- Drago mi je da se njegove pesme slušaju godinama posle njegove smrti - rekla je Gordana Zdravković. Toma je živeo onako kako se osećao. Tako je pisao, pevao i radio. Već godinama sa sinom živim u Kanadi. Naravno, njegove pesme stalno slušamo u kući. Tomu sam volela i nisam se udala za njega jer je bio veliki umetnik, pevač i kompozitor.
Tomini prijatelji pamte da je voleo da troši pare na karte i rulet. Neki se sećaju i da je znao ceo honorar da pokloni devojčici koja je prodavala cveće.
Velikan narodne muzike sahranjen je na beogradskom Centralnom groblju. Želja mnogih estradnih umetnika bila je da jedna ulica u Beogradu nosi njegovo ime i da mu se posmrtni ostaci premeste u Aleju velikana.
Iako je bilo najavljivano da će se na godišnjici smrti Tome Zdravkovića pojaviti mnoge poznate ličnosti, one su izostane.

NAGRADE

VELIKAN narodne muzike osvajao je nagrade i bio laureat festivala folka "Beogradski sabor", "Hita leta", sarajevske "Ilidže" i "Mesama". Oktobarsku nagradu grada Beograda dobio je 1991. godine, samo mesec dana posle smrti.

J. Su.

Večernje novosti 30.9.2006.

Leba i muzike

Relativno mala muzička scena u Skoplju pre 30 godina iznedrila je jedan od najpopularnijih rok sastava bivše SFRJ - "Leb i sol". Vođa grupe Vlatko Stefanovski u svojim prapočecima svirao je bubnjeve, dok se nije dohvatio gitare i postao jedan od naših najcenjenijih umetnika na ovom žičanom instrumentu. Pre 10 godina "Leb i sol" odsvirali su svoj poslednji koncert i otišli u legendu. Neočekivano, bez najave i oproštaja...

http://www.fildzanviska.ba/clanak_43.htm