Premijera filma „Nafaka“ večeras u Centru „Sava“

Posveta strašnom vremenu

Beograd - Bosansko-hercegovački film „Nafaka“ reditelja i scenariste Jasmina Durakovića će, posle uspešnog prikazivanja na brojnim evropskim i svetskim festivalima, večeras (20.30) biti premijerno prikazan u beogradskom Centru „Sava“.
Film koji je podelio publiku i kritičare u regionu je priča o sudbini nekoliko Sarajlija tokom okupacije grada i u posleratnom periodu, začinjena poznatim bosanskim gorkim humorom. U odličnoj glumačkoj postavi su Aleksandar Seksan, Haris Burina, Lucija Šerbedžija, Nancy Abdel Sakhi, Senad Bašić, Sead Bejtović, Miralem Zubčević i drugi. Dodatni plus svakako je i muzika koju potpisuje bivši nadrealista i jedan od originalnih članova „Zabranjenog pušenja“, Sejo Sexon.
„Scenario za film počeo sam da pišem davne 1993. godine u opsednutom Sarajevu“, kaže Jasmin Duraković, dugogodišnji televizijski autor kome je ovo prvi igrani film. „To je posveta jednom strašnom vremenu u kom je, pored fizičke opasnosti za život, bilo teško sačuvati i toliko potrebnu dimenziju ljudskosti“, kaže autor, dodajući da je to i posveta svim preživelim Sarajlijama.
T. M. S.
Blic 6.2.2007.

Nova snaga Džamonjine ruke

Zagreb - Dojmljiv crtački rad u velikom formatu jedostavno je zaštitni znak kipara Dušana Džamonje. Osim skulptura velikoga mjerila, dakako. Njegova najnovija izložba u Meštrovićevu paviljonu HDLU u Zagrebu, za koje je umjetnik navršio 79 godina, pokazala je zorno kako se slikocrtežom u velikom formatu istražuje polje mogućega prostornog objekta.

Nova snaga ruke, za koju je i sam umjetnik rekao da se razvila svježinom i inspiracijom u novom atelijeru, u koji se uselio prije više od godinu dana, jednostavno je ilustracija još jednoga pomaka u ovom autorskom umjetničkom trajanju. Pokazao je umjetnik kako se usklađuju misli, viđenje oka i vještine ruke u sintezu kreativnoga postupka. Jednom je to crtež (slikoctrež), drugi put kiparska mobilna minijatura. Džamonja kao da još jedanput hoće posjetiti na to kako je za dobro djelo potrebno poštovati cijeli postupak. Od crtačke razrade, usmjeravanja energije i kontrole kretanja ploha i kontrastiranja gušćih i rjeđih mrežastih tekstura do kombinacija boja s asocijacijama na željezo ili granit u konačnom trodimenzionalnom djelu.

Danas se Džamonja vinuo iz valovitog suglasja horizontala u konkavnim i konveksnim odsječcima kakve je prije desetak godina predstavio crtežima i skulpturama na trgovima od Pariza, Dubrovnika, Rijeke, Zagreba do Londona. Pomak u istraživanju crteža unutar zadanoga horizontalnoga kadra čita se u polukružnim ili trokutastim odsječcima čiji slojevi lako mogu postati prostorni objekti. A male, crne minijaturne makete s pomičnim elementima biseri su među raznolikim varijacijama na temu objekata i volumena u prostoru. Kao antipod crnome, ostvarena je golema bijela sadrena instalacija u središtu paviljona.
Dorotea JENDRIĆ
Večernji list 5.2.2007.


Arhitektonski dragulj na rijeci Neretvi

POČITELJ - Počitelj, srednjovjekovni gradić, smješten je tri kilometra sjeverno od Čapljine uz lijevu obalu rijeke Neretve. Na samoj hridi nad rijekom, bosanski kralj Tvrtko sagradio je grad tvrđavu, koji je imao stratešku ulogu za one koji su kontrolirali put od mora dolinom Neretve prema kontinentalnom zaleđu. Ne postoje točni podaci o nastanku naselja, ali se pouzdano zna da je na tom mjestu 1444. postojala tvrđava koju su držali Mađari. Sljedećih dvadesetak godina počinje se užurbano utvrđivati, a 1481. pada u ruke Turaka. Od druge polovine 16. stoljeća postaje važno strateško mjesto. Od 18. stoljeća do 1835. u njemu je bilo sjedište kapetanije.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_123.htm


Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbo ... terbranisa

Premijera filma „Nafaka“ večeras u Centru „Sava“

Posveta strašnom vremenu

Beograd - Bosansko-hercegovački film „Nafaka“ reditelja i scenariste Jasmina Durakovića će, posle uspešnog prikazivanja na brojnim evropskim i svetskim festivalima, večeras (20.30) biti premijerno prikazan u beogradskom Centru „Sava“.
Film koji je podelio publiku i kritičare u regionu je priča o sudbini nekoliko Sarajlija tokom okupacije grada i u posleratnom periodu, začinjena poznatim bosanskim gorkim humorom. U odličnoj glumačkoj postavi su Aleksandar Seksan, Haris Burina, Lucija Šerbedžija, Nancy Abdel Sakhi, Senad Bašić, Sead Bejtović, Miralem Zubčević i drugi. Dodatni plus svakako je i muzika koju potpisuje bivši nadrealista i jedan od originalnih članova „Zabranjenog pušenja“, Sejo Sexon.
„Scenario za film počeo sam da pišem davne 1993. godine u opsednutom Sarajevu“, kaže Jasmin Duraković, dugogodišnji televizijski autor kome je ovo prvi igrani film. „To je posveta jednom strašnom vremenu u kom je, pored fizičke opasnosti za život, bilo teško sačuvati i toliko potrebnu dimenziju ljudskosti“, kaže autor, dodajući da je to i posveta svim preživelim Sarajlijama.
T. M. S.
Blic 6.2.2007.

Nova snaga Džamonjine ruke

Zagreb - Dojmljiv crtački rad u velikom formatu jedostavno je zaštitni znak kipara Dušana Džamonje. Osim skulptura velikoga mjerila, dakako. Njegova najnovija izložba u Meštrovićevu paviljonu HDLU u Zagrebu, za koje je umjetnik navršio 79 godina, pokazala je zorno kako se slikocrtežom u velikom formatu istražuje polje mogućega prostornog objekta.

Nova snaga ruke, za koju je i sam umjetnik rekao da se razvila svježinom i inspiracijom u novom atelijeru, u koji se uselio prije više od godinu dana, jednostavno je ilustracija još jednoga pomaka u ovom autorskom umjetničkom trajanju. Pokazao je umjetnik kako se usklađuju misli, viđenje oka i vještine ruke u sintezu kreativnoga postupka. Jednom je to crtež (slikoctrež), drugi put kiparska mobilna minijatura. Džamonja kao da još jedanput hoće posjetiti na to kako je za dobro djelo potrebno poštovati cijeli postupak. Od crtačke razrade, usmjeravanja energije i kontrole kretanja ploha i kontrastiranja gušćih i rjeđih mrežastih tekstura do kombinacija boja s asocijacijama na željezo ili granit u konačnom trodimenzionalnom djelu.

Danas se Džamonja vinuo iz valovitog suglasja horizontala u konkavnim i konveksnim odsječcima kakve je prije desetak godina predstavio crtežima i skulpturama na trgovima od Pariza, Dubrovnika, Rijeke, Zagreba do Londona. Pomak u istraživanju crteža unutar zadanoga horizontalnoga kadra čita se u polukružnim ili trokutastim odsječcima čiji slojevi lako mogu postati prostorni objekti. A male, crne minijaturne makete s pomičnim elementima biseri su među raznolikim varijacijama na temu objekata i volumena u prostoru. Kao antipod crnome, ostvarena je golema bijela sadrena instalacija u središtu paviljona.
Dorotea JENDRIĆ
Večernji list 5.2.2007.


Arhitektonski dragulj na rijeci Neretvi

POČITELJ - Počitelj, srednjovjekovni gradić, smješten je tri kilometra sjeverno od Čapljine uz lijevu obalu rijeke Neretve. Na samoj hridi nad rijekom, bosanski kralj Tvrtko sagradio je grad tvrđavu, koji je imao stratešku ulogu za one koji su kontrolirali put od mora dolinom Neretve prema kontinentalnom zaleđu. Ne postoje točni podaci o nastanku naselja, ali se pouzdano zna da je na tom mjestu 1444. postojala tvrđava koju su držali Mađari. Sljedećih dvadesetak godina počinje se užurbano utvrđivati, a 1481. pada u ruke Turaka. Od druge polovine 16. stoljeća postaje važno strateško mjesto. Od 18. stoljeća do 1835. u njemu je bilo sjedište kapetanije.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_123.htm


Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbo ... terbranisa

Sprema se snimanje filma „Točka bez povratka“

„Firma Krstić“ vozi od Zagreba do Beograda

Na leto bi, u srpsko-hrvatskoj koprodukciji, trebalo da počne snimanje filma „Točka bez povratka“, u kojem će, prema najavama, glavne uloge igrati Slavko Štimac, Milena Dravić, Rade Šerbedžija, Mustafa Nadareviće i Goran Višnjić. Film će režirati hrvatski glumac Igor Galo, koji je zajedno sa Đorđem Milosavljevićem i koautor scenarija.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_124.htm

Portret savremenika - Borislav Stanković:

Bora protiv nečiste krvi

Košarkaška Kuća slavnih koja je smeštena u američkom gradu Springfildu, mitskom mestu ove igre, uvrstila je na svoju listu besmrtnika pet osoba sa prostora nekadašnje Jugoslavije: Boru Stankovića, Aleksandra Nikolića, Dražena Petrovića, Dražena Dalipagića i Krešimira Ćosića. Za razliku od dvojice Dražena i Ćosića koji su bili nešto najbolje što je košarka van SAD dala i Ace Nikolića trenerskog gurua, Bora Stanković je ovu planetarnu igru zadužio celokupnim i celoživotnim angažmanom. On je ujedno prvi od petorice pomenutih koji se našao u Basketball Hall of Fame i jedini je sa "ovih prostora"godinama bio vodeći čovek jedne svetske institucije (FIBA), makar se ona bavila tako minornom stvari kao što je košarka.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_125.htm

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbo ... terbranisa

Dan kad je Vučko bio središte svijeta

SARAJEVO – Na današnji dan, prije točno 23 godine, u Sarajevu su otvorene 14. zimske olimpijske igre, prve u Jugoslaviji, na kojima su sudjelovali sportaši iz 49 država, najviše dotad u povijesti zimskih igara. Danas će početi i velika manifestacija Sarajevska zima, koja će se održavati do 21. ožujka pod nazivom “Neki drugi grad”, a koja će biti posvećena sjećanju na ZOI 84.
U povodu te godišnjice u Olimpijskome muzeju na Zetri večeras u 19 sati promovirat će se katalog tog muzeja i bit će upriličena projekcija dokumentarnog filma "Gdje si, Vučko?" Ljubljanske televizije. Stalna izložba olimpijskih eksponata u Olimpijskom muzeju i katalog su urađeni kako bi se na najbolji način građani Sarajeva i turisti prisjetili zimske olimpijade koja se u ovom gradu održala u veljači 1984.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_126.htm

Koncert Ibrice Jusića na Valentinovo

BANJALUKA - Ovogodišnji Dani hrvatske kulture u Banjaluci započeće na Valentinovo, 14. februara, koncertom poznatog muzičara Ibrice Jusića, potvrdio je Zvonko Tarle, predsjednik Hrvatskog kulturnog centra. Tema ovogodišnjeg izdanja Dana hrvatske kulture biće "Pučko stvaralaštvo i njegove refleksije u umjetnosti". Tako će, osim koncerta Jusića koji će biti održan u Banskom dvoru ili u prostorijama HKC-a, manifestaciju obilježiti i nastupi klape "Nostalgija" iz Zagreba, a Tarle najavljuje gostovanje još jedne klape iz Šibenika ili Splita.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_127.htm

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbo ... terbranisa

Obilježavanje Slovenskog kulturnog praznika

Izložba Slovenački gradovi kroz vrijeme

Sarajevo – U povodu obilježavanja dana smrti slovenačkog književnika Franca Prešerna, koji se obilježava kao slovenski kulturni praznik, u četvrtak će biti upriličena izložba Slovenački gradovi kroz vrijeme.
Izložba je zamišljena tako da bude zanimljiva prvenstveno dizajnerima, koji o Sloveniji znaju malo ili gotovo ništa, a do sada je bila prikazan u Skoplju i Varšavi 2004. godine. U uvodnom dijelu izložbe su prikazani osnovni historijski i geografski podaci o Sloveniji, srednji dio pokazuje historijski razvoj predstavljenih gradova od srednjeg vijeka do posljednjih godina 20. vijeka. Glavna riječ data je vedutama gradova u različitim likovnim tehnikama od početka 16. pa do kraja 19. vijeka, katastarskim i drugim planovima, starijim razglednicama i fotografijama...Skoro pola od 256 eksponata nađeni su u fondovima Arhiva R. Slovenije, a sa većim brojem eksponata pomogli su Grafički kabinet Narodnog muzeja Slovenije, Historijski arhiv Ljubljane. Otvorenju izložbe prisustvovaće Matevž Košir, direktor Arhiva Slovenije, Marjan Župančič, zamjenik direktora, Andrej Nared, koautor izložbe, Dane Petek, dizajner, te Gašper Šmid, organizator.
Organizatori izložbe su Slovensko kulturno društvo Cankar u saradnji sa arhivom Republike Slovenije, Historijskim arhivom Sarajevo, te festivalom Sarajevska zima. Izložba će biti otvorena u galeriji Mak, Sime Milutinovića Sarajlije 7, sa početkom u 17 sati, a posjetitelji je mogu pogledati do 15. februara.
S.H.
Oslobođenje 8.2.2007.

Muslimani u Zagrebu od jeseni otvaraju svoj fakultet i gimnaziju

ZAGREB - Zagreb će ove jeseni dobiti islamsku gimnaziju i islamski fakultet. Prvi put u svojoj povijesti Hrvatska će omogućiti Islamskoj zajednici da svoj školski sustav otvori javnosti te registrira gimnaziju i fakultet.

Točnije, sadašnja Medresa Islamske zajednice prerast će u javnu gimnaziju i biti u rangu svih ostalih javnih gimnazija u Hrvatskoj, kao što će i Fakultet arapskog jezika i islamskih znanosti biti rame uz rame s ostalim visokoškolskim ustanovama. To je dogovoreno prekjučer u Ministarstvu obrazovanja, znanosti i sporta gdje je delegacija Islamske zajednice, predvođena zamjenikom muftije za vjerska pitanja Azizom ef. Hasanovićem, predstavila program prve islamske gimnazije u Hrvatskoj.

- Za razliku od ostalih gimnazija, naša će imati arapski kao prvi strani jezik, proučavat će Kur’an i kur’anske znanosti, islamsku kulturu i civilizaciju te će imati islamski vjeronauk. To je njezina islamska dimenzija, ali moći će se upisati tko god želi, bez obzira na to je li musliman ili nije - rekao je Aziz ef. Hasanović. Dodao je kako će se svi učenici koji završe islamsku gimnaziju moći upisati na bilo koji fakultet u Hrvatskoj ili svijetu, a osobito će biti pripremljeni za islamske znanosti, odnosno za Fakultet arapskog jezika i islamskih znanosti, koji bi trebao na jesen početi s radom u Zagrebu.
- Fakultet je prošao recenziju Nacionalnog vijeća koje je vratilo na doradu neke programe i nakon njih bi nam trebalo biti omogućeno da na jesen počnemo s radom - rekao je Aziz ef. Hasanović. Gimnazija je već dobila zeleno svjetlo u Ministarstvu obrazovanja pa se u Islamskoj zajednici nadaju da će sve biti uskoro i formalno riješeno kako bi se već ove godine mogao raspisati natječaj za prvi razred.
Darko Pavičić
Jutarnji list 7.2.2007.

Ponuđen novi izgled fijakera i fijakerista

Sarajevo - Članovi Asocijacije za interkulturne aktivnosti i spasavanje nasljeđa u BiH (ALASN) juče su prezentirali projekat uređenja fijakerskog prevoza na Vrelu Bosne, spomeniku prirode.
Svjetlana Bajić, član ove asocijacije, kazala je da trenutno stanje fijakerskog prevoza nije na nivou na kojem bi trebalo da bude."Vožnja fijakerom je turistička atrakcija i zato je neophodno odrediti pravila za bavljenje ovim poslom. Kroz projekat 'Kočije i kočijaši/Fijakeri i fijakeristi - mogućnost modernizacije i stavljanja u funkciju zaštite okoline i turističke ponude Vrela Bosne' ponudili smo budući izgled fijakera i fijakerista. Fijakeri bi trebalo da imaju minimalnu opremu koja podrazumijeva drvene točkove obložene gumom, lopaticu i metlu za čišćenje konjskog izmeta, ukrasne detalje, prekrivače za konje i prekrivače za putnike", kazala je Bajićeva. Dodala je da sve ukrase i prekrivače mogu uraditi žene s Bjelašnice."Ukrasi, takozvane kićanke, i prije su radile žene s Bjelašnice. To su ukrasi od vune i stavljaju se na glavu konja. Prekrivač za konje trebalo bi da bude bosanski ćilim. Fijakeri bi trebalo da budu opremljeni i starim fenjerima", rekla je Bajićeva. Kaže da bi fijakeristi trebalo da nose narodnu nošnju s Bjelašnice, bošnjačku, hrvatsku i srpsku narodnu nošnju. "Ove nošnje su slične i podrazumijevaju fes, košulju, čakšire, pojas, prsluk, čarape od vune, kundure ili opanke", istakla je Bajićeva.
Zlatko Petrović, ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša KS, kazao je da ovaj projekat nadopunjuje aktivnosti u vezi sa zaštitom Vrela Bosne."Vrelo Bosne je postalo spomenik prirode i kao takvo postaće turistička atrakcija. Ovaj projekat je jedan u nizu oživljavanja ovog prostora. Na Vrelu Bosne postavićemo info-panoe s osnovnim podacima o Vrelu Bosne. Radićemo fijaker stajalište, upravnu zgradu Vrela Bosne, zamijenićemo neke mostove i ofarbati ih", dodao je Petrović.
A. Šušnjar
Nezavisne novine

Mostarci imaju boemsku dušu!

MOSTAR - Nakon obilaska i boravka u mnogim europskim zemljama poput Francuske, Švicarske, Španjolske, Italije, putujući ruski glazbenik je svojom pjesmom odlučio razveseliti i Mostarce.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_128.htm


Tragom inicijative Bože Maljkovića da najveća dvorana ponese naziv košarkaške legende

Profesor Aleksandar Nikolić je zaslužio da „Arena“ nosi ime po njemu

Beograd - Božidar Maljković juče je u „Blicu“ obelodanio ideju: „Areni“ treba dati ime „Profesor Aleksandar Nikoić“. S tim sam upoznao predsednika Srbije, Borisa Tadića, gradonačelnika Beograda, Nenada Bogdanovića, i predsednika opštine Novi Beograd Željka Ožegovića.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_129.htm

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbo ... terbranisa

Olimpijski plamen ponovo na Koševu

Bili smo najbolji, ostanimo najbolji

Sarajevo - Svečana ceremonija obilježavanja godišnjice XIV zimskih olimpijskih igara ZOI 84 održana je u četvrtak na stadionu Asim Ferhatović Hase simboličnim paljenjem olimpijskog plamena. Plamen je, tačno u 15.44 sati, zapalio najprespektivniji mladi bh. skijaš 14-godišnji Leon Svetlin. Organizator ove manifestacije bio je Grad Sarajevo.
Kako je kazala gradonačelnica Semiha Borovac, Sarajevo se ovim činom podsjeća svog najuzvišenijeg uzleta u historiji – XIV zimskih olimpijskih igara. “Neka ovaj plamen, koji je nakon 23 godine ponovo upaljen u našem gradu, bude poziv mladima ovog grada da sportskim i ličnim uspjesima ponovo dignu Sarajevo na svjetski tron pozornosti. Neka ovaj plamen bude vjesnik jednog novog vremena u kojem će Sarajevo ponovo biti centar svijeta i neka bude poruka da Sarajevo želi, može i vjeruje da će jednog dana ponovo biti domaćin olimpijskih igara”, naglasila je gradonačelnica Borovac.
Inače, te davne 1984. godine snažni olimpijski moto Citius, Altius, Fortius (Brže, više, snažnije) odzvanjao je u svakom kutku naše zemlje. Sarajlije su tada pokazale da su sposobne organizovati Olimpijadu koja je do tada bila najbolje organizovana olimpijada u historiji olimpizma. Oni su bili najzaslužniji za stvaranje pozitivnog imidža Sarajeva u svijetu, a po čemu smo danas prepoznatljivi. “I kada sve prođe, sjećanje ostaje. Sjećanje u nama budi uspomene na te divne trenutke i na veličanstvene dane u olimpijskom Sarajevu, prepoznatljivo gostoprimstvo Sarajlija i radost svih Bosanaca i Hercegovaca. Jer, biti centar zimske olimpijade je događaj za pamćenje”, kazao je Marijan Kvesić, predsjednik Olimpijskog komiteta BiH, dodavši da Sarajevo i BiH moraju da pokažu snagu i mogućnost da opet mogu biti mjesto koje će biti organizator najvećih svjetskih zimskih takmičenja kao i nove olimpijade.
L. RIZVANOVIĆ
Oslobođenje 9.2.2007.

Ovacije za Nafaku u Sava centru

BEOGRAD - Više od tri hiljade ljudi prisustvovalo je u utorak veče u beogradskom "Sava" centru premijeri filma "Nafaka", debitantskog ostvarenja bosanskohercegovačkog režisera Jasmina Durakovića.
Za premijeru "Nafake" vladalo je veliko interesovanje javnosti, a ekipa filma i režiser proteklih dana u njegovom predstavljanju srpskoj publici imali su veliku medijsku podršku. Kraj projekcije filma dočekan je burnim aplauzom, kojim je nagrađen i režiser i glumci Mustafa Nadarević, Haris Burina i Lucija Šerbedžija, koji su se poklonili beogradskoj publici u "Sava" centru. Premijeri filma prisustvovao je veliki broj novinara, filmskih kritičara i glumaca iz Beograda. U "Sava" centru film "Nafaka" gledao je i veliki broj ambasadora akreditovanih u Srbiji, a među njima i ambasador BiH Tomislav Leko. Prisutan je bio i ministar za ljudska prava u Vladi Srbije Rasim Ljajić, te direktor Radio-televizije RS Dragan Davidović, koji je na premijeru stigao iz Banjaluke."Nafaka" Jasmina Durakovića je crnohumorno-ljubavna priča iz ratnog i poratnog Sarajeva. Obični ljudi okupljeni oko bircuza "Kapital" u jednoj sarajevskoj mahali prolaze kroz ratnu bijedu, tražeći u bezumlju pravdu i logiku. "Nafaka" je ljudska priča koja ne štedi nijednu stranu, a u fokus stavlja priču o ljubavi, stradanju i prijateljstvu.
Obraćajući se medijima u Beogradu, Duraković je naglasio da je ovo lični film o vremenima koja su mnogim ljudima odredila nafaku. "Ali, to je i priča o ljubavi i prijateljstvu, kao i ratna drama sa rokenrol elementima i crnim humorom karakterističnim za Bosnu i Hercegovinu", kazao je Duraković i naglasio da nije imao pretenzije da napravi jugonostalgičarski film, ali da sebe smatra dijelom tog kulturnog prostora.Duraković je izjavio juče da je zadovoljan reakcijom beogradske publike. "Ovo je za mene veliki uspjeh jer je 'Nafaka' priča koja se tiče ljudi u Beogradu i Srbiji, kao i ljudi u BiH. Ono što me je posebno fasciniralo je da smo nakon projekcije dosta razgovarali s običnim ljudima koji su željeli podijeliti s nama svoje iskustvo gledanja filma, a i moje kolege, beogradski režiseri i glumci, imali su odlične kritike na moj film", rekao je Duraković.
N.N.
Nezavisne novine 7.2.2007.

Semka Sokolović-Bertok snima u Beogradu posle petnaest godina

Mira Banjac je moj drug za ceo život

Beograd - Semka Sokolović-Bertok, čuvena hrvatska glumica, nakon petnaest godina ponovo boravi u Beogradu, gde snima film „Četvrti čovek“ u režiji Dejana Zečevića. Semka je igrala u više od 60 filmova i serija, a proslavile se ulogama tetke iz Bosanske Krupe u filmu „U raljama života“, direktorke muzeja u „Tajvanskoj kanasti“, Esme u „Mirisu Dunja“, doktorke Ćirić u filmu „Variola vera“, direktorke škole u filmu „Majstori, majstori“, Sene Lukšić u seriji „Bolji život“...
http://www.fildzanviska.ba/clanak_130.htm

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbo ... terbranisa

Koncert Da sam ja netko... u KD Vatroslava Lisinskog

Zagreb - Koncert Da sam ja netko... u čast grupe Indexi, najdugovječnije i najznačajnije bosanskohercegovačke pop rock grupe osnovane još davne 1962. godine, bit će održan 22. veljače u KD Vatroslava Lisinskog.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_131.htm

KAKO LIJEPO ZVUČI IME NUR (svjetlost)


ZAGREB - Mladi muslimani Zagreba su prije više od pet godina formirali Sportsko društvo NUR. Uz nešto problema, kod nadležnih institucija registrirani su nogometni i rukometni klubovi „NUR“. Zahvaljujući entuzijazmu nekolicine i pomoći članova u godini osnutka, klubovi su uključeni u službeno natjecanje nadležnih saveza grada Zagreba. Tijekom prve godine dvadesetak je mladića koji su prigrlili dres nogometnog kluba, vrlo uspješno su vodili prvi predsjednik NK NUR-a Gosp. Faris Plićanić, te prvi trener Gosp. Teufik Šećerkadić. Momčad je marljivo trenirala, pa su usprkos činjenici da su svaku utakmicu gostovali, nanizali dobre rezultate i na kraju sezone se samo zbog “viših interesa” pojedinaca u savezu i pojedinim klubovima, nisu domogli višeg ranga natjecanja. Zadovoljstvo je svjedočiti da od osnutka do danas zeleno-bijeli dres sa puno ljubavi nose radnici, studenti, učenici Medrese, hafizi i mualimi.

Svrha postojanja kluba je u potpunosti opravdana. Današnja želja da se u bliskoj budućnosti u korektnoj suradnji s gradskim vlastima osigura odgovarajući zemljišni prostor na kojem bi izgradili veliko nogometno igralište s pratećim sadržajima, ostvarila se prije nego što su uprva kluba i ostali mogli i zamisliti. Razumijevanjem i nadležnih gradskih službi na čelu sa gospodinom Milanom Bandićem, sklopljen je Ugovor o ustupanju površine izmedju Medžlisa IZ i pomoćnog igrališta NK ZET za gradnju neophodnih sportskih sadržaja. Teška mehanizacija Zrinjevca je vrlo brzo raščistila teren za gradnju dvaju igrališta na površini cca 14 000 m/2. Došlo se već do ravnanja zemljišta i sijanja trave.

Istodobno se završava izgradnja pomoćnog igrališta i uredjenje okoliša. Potrebno je još izgraditi adekvatne svlačionice, zid za treniranje, nosače za viseću loptu, kavez sa umjetnom travom za doradu tehnike kod mla ih dobnih skupina i dr….
Vijest poslala Aida forum Mostarskaraja.com

Proglašena Slobodna Fašnička Republika Samobor

SAMOBOR - U Samoboru je predajom vlasti u ruke Princa Fašnika i Princeze Srake, Suca i Fiškala započeo 181. samoborski fašnik. Sve do 20. veljače oni će upravljati gradom, a sjedište će im biti na glavnom gradskom trgu. Maškare iz cijele Hrvatske nadmetat će se za naklonost publike svakog petka, subote i nedjelje, a nakon uvodnih predstavljanja na glavnoj pozornici, izbori će se nastavljati u "glavnom stožeru", velikom fašničkom šatoru, gdje će se kandidati izravno natjecati za što bolju poziciju na listi za Fašnički Senat. Spaljivanje Fašnika predstavlja nadu da će se očistiti sve ono što je bilo loše i da će nova godina biti bolja i pravednija. Uvedena je i posebna noćna linija za Zagreb, koja će svakog vikenda vraćati maškare u 01.00 i u 02.30 sati.
Nacional 10.2.2007.

Na današnji dan

10.2. 2005. - Umro televizijski i radijski novinar Milovan Ilić Minimaks

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbo ... terbranisa

Hrvati 33. na svijetu u pisanju Wikipedije

Zagreb - U Zagrebu se susreli autori hrvatske inačice najpoznatije svjetske online enciklopedije.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_132.htm

Hej, Sloveni!

Sarajevo - Prošlo je više od jednog vijeka kad se javila kao aktuelna i moderna ideja panslavizma. Na ovim našim prostorima ugledni intelektualci su zagovarali povezivanje i saradnju svih slavenskih zemalja, nalazeći da su ta slavenska plemena, odnosno narodi, slični, pogotovo jezički, da imaju iste korijene. Iz te ideje stvorena je prva Jugoslavija, odnosno Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. To okupljanje u jednu državu južnoslavenskih plemena uvjetovao je rastući germanski uticaj na ove naše krajeve.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_133.htm


Susret sa glumcem Enverom Petrovcijem

Političari su nam ukrali profesiju

Priština - On je bio i Hamlet i Makbet i Julijus Cezar.... A bio je i magacioner u Narodnoj apoteci Matije Paunovske u Prištini. Život je Enveru Petrovciju priredio brojna iznenađenja.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_134.htm

U Ladimirevcima održan prvi Memorijal Fabijana Šovagovića

LADIMIREVCI - Prvi Memorijal Fabijana Šovagovića, održan u spomen na legendarnoga glumca preminuloga 1. siječnja 2001. godine, završen je u subotu u njegovu rodnom mjestu Ladimirevci nedaleko od Osijeka.

U dva dana Udruga Mladi poduzetnik i MO Ladimirevci organizirali su cijeli niz zanimljivih događaja na nekoliko lokacija koji su privukli brojne štovatelje Šovina lika i djela. Postavljena je izložba sa Šovagovićevim fotografijama iz djetinjstva, mladosti i brojnih filmova, Dragan Despot odigrao je komad “Na rubu pameti”, a glumac Velimir Čokljat izveo ulomke iz drame “Đuka Begović”. Prikazan je i dokumentarni film Zorana Tadića o Šovagoviću, a Memorijal je završen projekcijom filma “Lisice” Krste Papića.

- Ovo je prelijepa inicijativa. Hvala svim mještanima Ladimirevaca - rekao je ganuti Filip Šovagović, koji je također posjetio Memorijal.
T. LEVAK
Jutarnji list 11.2.2007.

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbo ... terbranisa

Održan međunarodni hokejaški turnir “Sarajevo kids 2007”

Sarajevo – U okviru obilježavanja godišnjice Olimpijskih igara, hokejaški klub Bosna je organizovao u nedjelju u Zetri međunarodni hokejaški turnir Sarajevo kids 2007, koji je svečano otvorio dogradonačelnik Sarajeva dr. Josip Jurišić.
Dirketor turnira Haris Muhić kaže da su nastupile najmlađe kategorije hokejaša, rođeni 1994. i 1995, godine. “Kao dobar domaćin potrudili smo se da na najvišem nivou ugostimo prijatelje iz hokejaških klubova Samobora, Karlovca, Siska i Subotice.” Muhić pojašnjava da međunarodni turnir Sarajevo kids 2007. ima značaj u obilježavanju godišnjice Olimpijade, ali i cilj da popularizuje klizačke sportove i hokej na ledu, te da ga približi svim zainteresovanim građanima, a prije svega njihovoj djeci.“Održavanje turnira u vezi je i sa nedavno započetom kampanjom Hoću led – olimpijsko Sarajevo. Zvanični podaci govore sami za sebe, te vjerujemo da broj od 100.000 klizača u samo jednom mjesecu nije više za ignoranciju”, kaže Muhić. Sam turnir je protekao u prekrasnoj atmosferi, djeca su se sportski nadmetala na ledu, dok su ih brojni roditelji i navijači na tribinama konstantno bodrili. “Mi smo ponovo ispunili svoj cilj. Rezultat je u drugom planu, a sklapanje prijateljstava je uvijek ispred. Naravno, jučer je i bilo suza zbog poraza, ali je važno da se to dešava na sportskom terenu”, zaključuje Muhić.
Predsjednik kluba hokeja na ledu Samobor Nikola Horvat kaže da ga je olimpijska dvorana Zetra oduševila. “Zaista imate prekrasnu dvoranu. zahvaljujem HK Bosna što je vrlo dobar domaćin, te što su nam svima omogućili ovo sportsko druženje”, rekao je Horvat.
Iako mnogi ističu da je u prvom planu bilo sklapanje prijateljstava, mladi hokejaši su ipak dali sve od sebe kako bi odnijeli pobjedu na ledu.
S.F.
Oslobođenje 12.2.2007.

Sutra starta EP za svećenike u malom nogometu

BiH priželjkuje zlato, Hrvati brane titulu

Sarajevo – Sutra počinje Treće evropsko prvenstvo katoličkih svećenika u malom nogometu, a sve utakmice igraju se u KSC Skenderija. Učestvuje 10 reprezentacija koje su podijeljene u dvije jakosne skupine, a reprezentacija Hrvatske brani titulu osvojenu prošle godine u Zagrebu.
Naša selekcija predvođena Ivom Tomaševićem, selektorom reprezentacije BiH, uvjerena je da u Sarajevu može osvojiti zlatnu medalju.
Na evropskom prvenstvu katoličkih svećenika učestvuju slijedeće reprezentacije: BiH, Mađarska, Portugal, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Italija, Španija, Rumunija, Poljska. Prvo prvenstvo katoličkih svećenika u malom nogometu održano je 2005. u Austriji, a prošle godine Hrvatska je bila domaćin. Naša selekcija je završila kao treća.
Sve reprezentacije su potvrdile dolazak, a očekuje se učešće preko stotinu svećenika iz cijele Evrope.
M.A.
San 12.2.2007.

Nastavljamo gdje smo stali

Sarajevo - U sedmici iza nas otpočeo je tradicionalni festival Sarajevska zima i obilježen datum početka olimpijade održane u glavnom gradu 1984. godine. Ipak, čini se da je najznačajniji događaj početak rada obnovljenog Doma mladih, kultnog središta sarajevskog kulturnog života do 1992. godine. Razgovaram sa Želimirom Altarcem Čičkom, muzičkim entuzijastom i animatorom, novinarom, publicistom i predanim hroničarom zbivanja na ovdašnjoj pop i rok sceni.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_135.htm

"Dečak iz vode - Monografija Milana Mladenovića"

Kako to često biva nepošteno prema onima koji su itekako zavrijedili, tako jedna od najintrigantnijih priča ex-yu rock'n'rolla nikada nije dobila pošteno dokumentiranu biografiju. Ekatarinu Veliku možemo ograničiti ex-yu okvirom isključivo u kontekstu prostora iz kojeg su potekli, nikako glazbenom, jer ono što su stvarali nadilazilo je rock standarde osamdesetih svojstvene ovim prostorima. Kako je jednom netko rekao - da su bili iz Londona ili Manchestera i radili istu stvar, sigurno bi bili svjetske zvijezde.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_136.htm


Kraj urezan iznutra

Branko Miljković (1934-1961) odavno je postao mitska ličnost našeg pesništva - kako pesmom tako i vlastitom smrću. Mit koji se već pet decenija plete oko njegovog imena, nema sumnje, jednako je utemeljen kako samom pesnikovom ličnošću tako i delom. U našem pesništvu ne postoji autor kod kog je stepen identifikacije pevanja i življenja bio izrazitiji i celovitiji.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_137.htm


Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbo ... terbranisa

Ambiciozni projekti milionera Marka Bradvice

Vozom “ćiro” hoće da spoji BiH, Hrvatsku i Crnu Goru

Konavle – Prije više od 60 godina Marko Bradvica iz Konavala u Hrvatskoj otišao je u Kanadu i tamo se obogatio. Kada je otišao u penziju, ovaj milioner se vratio u svoje Konavle i potpuno se posvetio neobičnom projektu.
Njegova namjera je da investira u izgradnju uskotračne željezničke pruge kojom bi spojio tri države: BiH, Hrvatsku i Crnu Goru. On je već obišao mnoga sela u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori, i došao do zaključka, kako sam kaže, da su ona utonula od onog trenutka kada je prije 30 godina ukinuta uskotračna pruga i “taj voz, tog ćiru ništa im ne može zamijeniti i samo ih on može vratiti u život. Riječ je, navodi kao primjer, o tridesetak zamrlih sela samo u okolini Trebinja. Imamo lokaciju na Humu i samo je treba oživjeti. Ako oživimo Hum, oživjet će i Kotor i Dubrovnik i Trebinje, oživjet će sve tri države u kojima se ta mjesta nalaze.
Međutim tu nailazim na problem, jer su svi međusobno u svađi i treba početi nešto novo da bi svi shvatili da od svađe nema ništa i da valja raditi. Pruga, koja bi bila prvenstveno turističkog karaktera, svima bi donijela dobro, svima koji žele da rade i zarađuju – ispričao je novinarima Marko Bradvica. Ako ovdje na ovim prostorima ne počnemo raditi, nema ništa ni od Hrvatske ni BiH ni Crne Gore, jer u Evropsku uniju te države moraju ući kao partneri, a ne kao sluge. Zbog toga bi trebalo da svako sebe pogleda u ogledalo, da svako vidi ko je stvarno,a ne šta misli o sebi.
San 13.2.2007.

Fondacija za kulturu podunavskih Nemaca iz Baden-Virtemberga

Donacija za obdanište na nemačkom jeziku

Subotica - Predstavnici Fondacije za kulturu podunavskih Nemaca iz pokrajine Baden-Virtemberg iz Nemačke posetili su Suboticu i gradu donirali 10 hiljada evra za otvaranje obdaništa na nemačkom jeziku. Inicijativa za formiranje ovakvog obdaništa pokrenuta je pre više od godinu dana i već je realizovana edukacija za vaspitačice koje će raditi u ovoj dvojezičnoj pedagoškoj ustanovi. Takođe i Ambasada Nemačke u Beogradu je za početak rada obdaništa obezbedila deset hiljada evra i trenutno se radi na adaptaciji zgrade u kojoj će biti smešteno
obdanište.

Reč je o pilot projektu koji je za sada planiran na tri godine, a pohađaće ga deca čiji je metarnji jezik srpski i mađarski. Obdanište će tako imati dva odeljenja, nemačko-srpsko i nemačko-mađarsko, a s decom će se raditi po principu jedna vaspitačica jedan jezik, odnosno za svaki jezik će postojati osoba koja će s decom komunicitrati samo na tom jeziku. Ideja je da se deca na ovaj način kada izađu iz obdaništa osposobe da komuniciraju na nemačkom jeziku.
Peter Kracer, potpredsednik pomenute Fondacije iz Duisburga koji je potpisao ugovor o pomoći za obdanište u Subotici, kaže da se na ovaj način želi očuvati nemački jezik u krajevima u kojima su nekada živeli Nemci, pa je tako ova vrsta obdaništa već otvorena u Osijeku, Baji i Temišvaru. S druge strane, to je i svojevrsno ulaganje u budućnost, jer nemačka privreda već beleži značajne investicije u tim regionima, te je znanje nemačkog i te kako perspektivno ako se zna da, recimo, u Rumuniji trenutno ima već 20 hiljada nemačkih firmi ili njihovih predstavništava koje traže stručnjake sa znanjem nemačkog.
Fondacija za kulturu podunavskih Nemaca posetila je i Univerzitet u Novom Sadu i tom prilikom dogovorena je i saradnja sa odsekom za germanistiku.
Inače, u Vojvodini je pre drugog svetskog rata živelo oko 400 hiljada Nemaca, dok ih je danas nešto više od hiljadu i po. Veliki broj je proteran ili se samovoljno odselio posle rata, a pojedini među njima koji su kao deca napustili ove krajeve sada pomažu ovakve inicijative.
J. K.
Danas 13.2.2007.

Martin Strel pliva duž Amazona

Plivač-maratonac Martin Strel, 52-ogodišnji Slovenac koji se već našao u Ginisovoj knjizi rekorda nakon što je preplivao čitave tokove Dunava, Misisipija i Jangce, pred najvećim je izazovom u životu – preplivavanju čitavog toga Amazona.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_138.htm

Na današnji dan

13.2.1787. - Umro dubrovački matematičar, fizičar, astronom, filozof i diplomata Ruđer Bošković, osnivač i direktor Brerške astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice, jedan od najvećih naučnika tog doba.

13.2.1974. - Umro slikar Petar Lubarda, jedan od najznačajnijih likovnih umjetnika 20. vijeka na prostorima tadašnje Jugoslavije.


Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbo ... terbranisa

Obilježavanje godišnjice arhitekte Karla Paržika

Sarajevo – Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović u ponedjeljak je razgovarao sa češkim ambasadorom Jiržijem Kudelom i predstavnicima institucija kulture u BiH o realizaciji ambicioznog projekta za BiH, koji se odnosi na obilježavanje 150. godišnjice rodjenja i 65. godišnjice smrti Karla Paržika, arhitekte i graditelja najmanje 117 objekata u Sarajevu i BiH, saopćeno je iz Predsjedništva, prenijela je Fena. To su uglavnom monumentalne građevine evropskog tipa, nastale u periodu austrougarske vladavine. Značajna godišnjica obilježit će se tematskom izložbom, otkrivanjem spomen-ploče na zgradi Narodnog pozorišta i omažom. Predsjedavajući Radmanović je podržao inicijativu da Predsjedništvo BiH bude pokrovitelj obilježavanja godišnjice čuvenog arhitekte Karla Paržika, “Čeha rodom, Sarajlije izborom”, kako stoji na spomeniku na katoličkom groblju na Koševu. Na kraju susreta Radmanović je zahvalio za informacije o činjenicama koje se odnose na Paržikovo graditeljstvo i istakao da bi obilježavanje njegovog lika i djela trebalo označiti početak bolje saradnje između dviju zemalja i znatno proširiti medjusobne odnose na planu kulture i umjetnosti.
Oslobodjenje 14.2.2007.

Poštenje nema nacionalnost

Gnjilane - KPS saopštio da je Haziri Šabani iz Gnjilana prijavio novčanik u kome je bilo 600 evra i platne kartice, vlasništvo Ljubiše Ivkovića.

On je novčanik pronašao u blizini jednog marketa, a na osnovu dokumentacije koja je bila u njemu, utvrđeno je da je novčanik izgubio Ljubiša Ivković iz okoline Gnjilana. Policija je novčanik vratila Ivkoviću, koji se zahvalio Šabaniju što mu je vratio izgubljeni novac. Kosovska policijska služba je istakla da je ovo "još jedan primer dobre saradnje između građana i policije".
B92 14.2.2007.

Lepa: Slavimo uz spizu, a Smoje nikad nije marendava

SPLIT - Štovatelji štiva, prijatelji i poznanici Miljenka Smoje, kao i mnogi koji su to kanili postati, a nisu stigli tijekom njegova života, okupili su se danas na marendi u povodu rođendana iz dana u dan sve slavnijeg splitskog novinara i pisca.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_139.htm


Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbo ... terbranisa

Spasio susjeda i njegova tornjaka iz provalije

SOVIĆI/DOLJANI - Zahvaljujući dobrosusjedskim odnosima, ovoga je utorka izbjegnuta tragedija između Sovića i Doljana. Igrom slučaja jedan od “glavnih junaka” bio tajnik Parka prirode Blidinje i nagrađivani uzgajivač pasa tornjaka Tomisilav Raič o kojemu smo prije nekih mjesec dana pisali na ovim stranicama kao vlasniku kuje koja je odgojila mačiće.
A sve je i počelo zbog tornjakuše Nere. Kako nam je Tomislav ispričao, sve se odigravalo na velikom klizištu, litici dubokoj oko pet stotina metara između Sovića i Doljana. Tlo se odronilo ispod njegove tornjakuše Nere koja je ostala zarobljena u sred litice. Raič je veći dio noći pokušavao doći do nje, ali je i sam u tim pokušajima zaglavio na litici. Onda je u pomoć pozvao svojeg susjeda Dževada Kukića.
U telefonskom razgovoru s Tomislavom, koji je zajedno s Dževadom u Raičevoj roditeljskoj kući sređivao dojmove uz kavu nakon iznimno burnog jutra, doznali smo što je dalje bilo.
“Dževad je došao brzo, vezao španer i konope oko sebe, a ja sam ga molio da se ne spušta nego da mi samo dobaci konop, ali on nije htio ni čuti. Onda mu rekoh da dobro provjeri je li sve čvrsto vezano, da ne bi ljudi kazali da sam mu to namjerno pripremio ako se zlo dogodi, a on mi kaže - promisli malo, mogu ljudi reći da sam te ja gurnuo niz liticu”, rekao je Raič.
Dževad nam je kazao da je znao da on neće ostaviti Neru, te da bi za svog susjeda u vatru skočio.
“Dobar je on čovjek, znam ja koliko voli svoje pse. Ko zna koliko sam ga puta u šumi s njima vidio dok sam spremao drva za zimu. On čuči kraj panja, tornjaci oko njega, kiša pada, a iznad glave ima samo nekoliko grana, da mu ne bude baš skroz mokro. Voli ih, pa to ti je”, ispričao nam je Dževad.
Prema njihovu kazivanju, kada se Dževad spustio do Tomislava zajedno su došli do kuje, vezali je konopom, ali se tada odronila zemlja ispod njih, te su ostali visjeti u zraku. Nekako su se ipak dokopali tla i izvukli na sigurno.

Općina mora sanirati klizište

“Ovo klizište je iznimno opasno, neobilježeno je. Pitanje je vremena kad će netko nastradati. Krajnje je vrijeme da općina organizira pošumljavanje da se to sanira, a u ovim planinama nam definitivno treba i gorska služba spašavanja. Mene osobno nije strah, dok je god mog susjeda Dževada u blizini”, kazao nam je Raič.
Hrvoje Marić
Dnevni list 15.2.2007.

'Drugi poljubac Gite Danon' Miljenka Jergovića

Miljenko Jergović zna napraviti pravo čudo od literature i emocija

Zagreb - I danas, iako se u međuvremenu okušao u svim književnim vrstama, Miljenko Jergović najpoznatiji je kao autor slavne knjige priča Sarajevski Marlboro, koju su čitatelji diljem svijeta zavoljeli zbog jedinstvene melankolične kronike raspada jednog starog svijeta. Njegove ljubavno-ratne priče, uronjene u mrežu obiteljskih sudbina i historijsko-političkih konteksta, nepogrešivo su ujedinjavale sentiment i ironiju, humor i očaj.
Ipak, tek u ovom, autorskom izboru priča Drugi poljubac Gite Danon prvi je put na jednome mjestu vidljiva sva poetička kompleksnost ovog pisca - iz priče u priču čitatelj prelazi iz stoljeća u stoljeće, iz sadašnjosti u prošlost, iz bajki i legende u historijsku fikciju ili stvarnosnu prozu. Koliko god mijenjao žanrove i vrste, Jergović ostaje veliki melodramatski pisac. I doista, rijetko je tko u hrvatskoj književnosti posjedovao tako suptilan spisateljski smisao za tragiku i melodramu ratne ili mirnodopske svakodnevnice i u tako skučenoj formi kakva je već kratka priča znao razviti tako fantastičan orkestar emocija koji podjednako duguje (bosanskoj i hrvatskoj) usmenoj tradiciji i holivudskoj melodrami.
Ova knjiga je autorski izbor priča tj. Miljenko Jergović sam je za objavljivanje izabrao 25 svojih najljepših priča. Radi se o pričama koje su prethodno objavljivane u njegovim poznatim zbirkama 'Sarajevski Marlboro', 'Karivani i druge priče, a tu su i fragmenti iz njegovih romana 'Mama Leone', 'Dvori od oraha' i 'Ruta Tanenbaum'. Zbirka 'Drugi poljubac Gite Danon' sadrž i do sada neobjavljenu priču 'Gospodin Emanuel i njegove muke'. Knjiga izabranih priča Miljenka Jergovića 'Drugi poljubac Gite Danon' prodaje se na svim kioscima i u knjižarama u Hrvatskoj po popularnoj cijeni od 39 kuna.
Jutarnji list 14.2.2007.

U povodu rođendana Velimira Miloševića

Utopljenici usred ruševina

Sarajevo – Pjesnik Velimir Milošević danas bi proslavio svoj 70. rodjendan. Umro je u Sarajevu 2004. godine. Napisao je petnaest knjiga poezije za odrasle i 14 za djecu. Zastupljen je u mnogim antolgijama, panoramama i izborima poezije.
Rodjen je 1937. godine u Verićima kod Peći (Kosovo). Za svoje pjesničko i književno stvaralaštvo, pored ostalog, nagradjen je 27-ojulskom nagradom za poeziju, Zmajevom nagradom dječijih igara za dječju poeziju, Nagradom udruženja kniževnika za najbolju knjigu godine, Nagradom Svjetlost, Zlatnom značkom Naša djeca i mnogim drugim nagradama i priznanjima. Zastupljen je u antologijama, čitankama i lektriama. Pjesme su mu prevođene na više jezika svijeta.
Posljednja knjiga Velimira Miloševića Ovo je Balkan draga (izbor iz Balkanske triologije), objavili su u žestokoj trci s vremenom i opakom bolešću koja ga je već snažno vukla njegovom životnom kraju, i zajedno s njim promovirali u Sarajevu 29. maja 2004. godine njegovi prijatelji: Muhamed Zlatan Hrenovica, Svetlana Broz, Affan Ramić, Miodrag Živanović i Esad Bajtal.
An. Š.
Oslobodjenje 15.2.2007.

U Bošnjačkom institutu promovisana knjiga Elija Taubera

Ilustrovani leksikon Judaizma

Sarajevo – U Bošnjačkom institutu Sarajevo jučer je promovisana knjiga “Ilustrovani leksikon judaizma – istorija, rewligija običaji” autora Elija Taubera u izdanju Izdavačke kuće Magistrat.
O knjizi su govorili Dragan Marković, Ivan Cvitković, Moris Albahari, Jakob Finci i sam autor. Ilustrovani leksikon judaizma sadrži sakupljene pojmove iz oblasti istorije i religije kao i šire tradicije jevrejskog naroda.
Cvitković je istakao da je autor uložio mnogo truda i napora koji će čitaocima omogućiti da upoznaju vjerski život Jevreja, te sa će posebno obradovati još uvijek malobrojne profesore kulture religije.
Albahari je kazao da leksikon nije naučni rad, ali će umnogome olakšati čitaocu da se upozna sa pojmovima iz jevrejske tradicije. – Nadam se da će ova knjiga barem za zrnce otvoriti vidike u medjuljudskim odnosima koji našoj BiH danas trebaju – kazao je Albahari.
Sam autor ističe da je pokušao da čitaoca vodi kroz leksikon i približi mu sve navedene pojmove. – Nema sumnje da knjiga treba da doprinese zajedničkom življenju i da ljudi dobiju pravu sliku o bh. Jevrejima. Važno je da se shvati da lekisikon nije čista leksička gradja nego da sadrži i pojomve iz života – ističe Tauber.
Dž. B.
San 15.2.2007.

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbo ... terbranisa

Uspješan povratak u Odžak, vratilo se 95% prijeratnih mještana


Odžak - Na području općine Odžak povratak je više nego uspješan. Općina koja je iseljena 1992. godine, 2007. godine bilježi povratak od najmanje 95% prijeratnih mještana, Bošnjaka i Hrvata, a nije zanemarujući ni broj Srba koji su se iselili nakon Dajtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine. Zbog povratka, općina Odžak je, zajedno s općinom Domaljevac-Šamac, uključena u IFAD-ov projekt obnove infrastrukture.
FTV 16.2.2007.

Znamenita hrvatska pjesnikinja objavljuje i u 85. godini života

Vesna Parun napisala vlastitu parapovijest

Boraveći dulje u Zagorju, među kajkavcima, nehotice oplemenih svoju samouvjerenu štokavštinu. Makar u proznom tkanju. Lirika ko lirika, svoja je i kad je na izdisaju”, napisala je u jednom od svojih “kupčeka”, tj. prozno-lirskih zapisa Vesna Parun u najnovijoj knjizi “Topuzina”. Tu je knjigu pisala u bolničkim posteljama Topuskog i Stubičkih Toplica, a objavila u godini kada slavi 85. rođendan i 60 godina od objave prve zbirke “Zore i vihori”.

Vrhunska liričarka
I u “Topuzini” V. Parun je vrhunska liričarka koja neukrotivo progovara pjesmom u prozi, ali i angažiranim aforizmima. Iz zapisa kojima iskreno portretira nepokretnost i dopisuje autobiografiju moglo bi se pouzdanim uredničkim škarama izrezati i nekoliko lirskih zbirki.

Osamljenost
“Za kršćanstvo je presudno Trojstvo, za košarku trica, za Pitagorin poučak trokut. Samo na “trećem oku” nemam još mrenu” piše hrvatska pjesnikinja i trpko dodaje: “Pisanje ti zamjenjuje mnoga mala prijateljstva, ali ne može ona velika. Zato si sve osamljeniji. Osobito kad vrijeme za velika prijateljstva mine, a mala te se poput karikaturnih nadomjestaka nameću, ne videć koliko su izlišna.”

Priznaje Vesna i Zagrebu da nikada nije bio nekulturan, nego je samo katkad u njemu bilo premalo parkirališta za kulturu, te sugerira ministru Primorcu da u osnovnu školu uvede predmet: gimnastiku jezika. Ima “Topuzina” i vedrijih tema. Tako Vesna piše: “Bili smo najprije u opancima. Zatim u Batinim gumenjacima. Potom u vojničkim čizmama. Narodu su stopala toliko učvrsla, da sad može hodati i bos.”

A u vlastitoj “parapovijesti” napisala je i ove rečenice: “Nikola Šop je najspiritualniji pjesnik hrvatski. Pitala sam se puna strahopoštovanja: kako li je stihu uzlijetati iz invalidskih kolica? Danas znam: bila su to ne kolica, već kola Velikog medvjeda. Mali je medvjed čekao, namijenjen za mene. Ovdje, iz Medvednice.”
Večernji list 16.2.2007.

Endlosung za hrvatsku Shirley Temple

Nakon više od pola stoljeća prekinuta je javna šutnja o zagrepčanki Lei Deutsch, glumačkom čudu od djeteta, ubijenoj u holokaustu sa 16 godina
Godina je 1940. S pozornice zagrebačkog HNK 13-godišnjakinja već osmu godinu zaredom oduševljava publiku sve do Francuske, gdje su o njoj snimili danas izgubljeni dokumentarac. Već 1942., budući znameniti glumac Relja Bašić, tada 12-godišnjak, vidi je kako pred HNK sjedi u plavom kaputiću s prišivenom žutom zvijezdom, i s tugom gleda u najpoznatiju hrvatsku kazališnu zgradu, kamo više nije smjela ući.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_140.htm

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbo ... terbranisa

Egzibicioni meč u Sarajevu

Sarajevo - Za 23. godišnjicu 14. zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, jučer su na konferenciji za novinare u dvorani Zetra najavljena dva velika teniska dogadjaja.

Glavni grad Bosne i Hercegovine bit će 2. marta domaćin egzibicionog meča između Gorana Ivaniševića i Ivana Ljubičića, dok će nekoliko dana kasnije početi i Peti ATP Čelendžer "BH Telecom Indors Sarajevo 2007".
http://www.fildzanviska.ba/clanak_141.htm

U sarajevskom naselju Stup održane Maškare

Dobra vila i vještica prošetale Stupom

Sarajevo – Tradicionalna priredba Maškare u subotu je održana u sarajevskom naselju Stup. Ni prohladno i kišovito vrijeme nije spriječilo održavanje ovogodišnje zabave. pored žitelja Stupa prisustvovali su i gosti iz Kiseljaka i Brnjaka, maskirani u različite likove poput vještice, dobre vile, seljanke, drakule, cigana, klovna...
Zvonimir Barnjak, predsjednik Organizacionog odbora Mjesne zajednice Stup, kazao je da se, bez obzira na loše vrijeme, ova priredba svake godine održava. “Na Maškarama učestvuju i stari i mladi, koji maskama zastrašuju zle duhove, kako bi otjerali strah od sebe”, kazao je Barnjak. Dragan Marušić i Pero Kapetanović koji su se prerušili u žene, kazali su da svake godine dodju u Sarajevo na Maškare. “ Na Maškare su išli naši preci, tako da mi nastavljamo tu tradiciju. Nekada davno narod se bojao zlih duhova. Tako je nekome palo na pamet da se preruši u duha i da on njih plaši. Od tada i dan-danas proslavljamo taj običaj. Maškare se proslavljaju četiri dana. Danas počinjemom ovaj karneval, a nastavićemo slaviti i naredna tri dana”, ispričao je Marušić. U muzici i igri uživali su i gosti iz Brnajka kod Kiseljaka. Oni su u pratnji Marijana Peražana, koji je svirao na harmonici, odigrali i nekoliko narodnih kola.
Tradicionalna zabava počela je u centru Stupa, a azavršila se u prostorijama Šeste osnovne škole na Barama, gdje je uz prigodan kulturno-umjetnički program domaćina i gostiju završena.
A.Vatreš-Nezirević
Oslobodjenje 18.2.2007.

Javna tribina “Bogatstvo različitosti BiH”

BiH nema alternativu evropskom putu

Šekovići – Javna tribina pod nazivom Bogatstvo različitosti BiH održana je u subotu u Šekovićima u organizaciji Evropskog pokreta u BiH i lokalnog GROZD-a
U radu tribine učestvovali su zvornički imam Mustafa ef. Muharemović, fra Pavo Filipović, pravoslavni teolog učitelj vjeronauke Iva Savinović, Redžo Seferović iz Ureda za romska pitanja i Svetlana Taletović dopisnica Radija Slobodna Evropa, dok je Sabina Mujezinović bila zadužena za moderiranje skupom. Gradjani Šekovića su u velikom broju uzeli aktivno učešće u radu javne tribine, pa su se čula pitanja vezana za oblasti različitog religijskog učenja, ali i ona vezana za našu svakodnevnicu, odnosno procese evropskih integracija. I pored nekoliko oprečnih mišljenja, većina učesnika se složila sa time da BiH nema alternativu evropskom putu, naravno, uz očuvanje vlastitog integriteta, tradicije, kulture i religije u tim procesima. Prije održavanja javne tribine, EPuBiH proveo je anketu na ulicama Šekovića i prema obradjenim rezultatima 65 % gradjana podržava procese evropskih integracija, dok su Borki Predojević sa 25% i Bojan Bajić sa 22% glasova “najevropljani u BiH”
Nakon Šekovića, u okviru istog projekta, EPuBiH će u suradnji sa Europskom akademijom, a pod pokroviteljstvom grada Banja Luke, organizirati javnu tribinu u Banja Luci 21.2. 2007. godine u 13 sati.
P. Praštalo
Oslobodjenje 18.2.2007.

NLB liga ABA
21. kolo
17.2.2007.
Ljubljana, Olimpija – Bosna 93:68
Zagreb, Cibona – Helios 85:75
Vršac, Hemofarm – C. Zvezda 18.2.2007.
Zadar, Zadar – Split 102:81
Široki Brijeg, Široki – FMP 76:82
Beograd, Partizan – Zagreb 90:73
Podgorica, Budućnost – Slovan 84:74

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbo ... terbranisa

Nova knjiga Đorđa Balaševića

U izdanju izdavačke kuće "Salayka" u knjižarama se 15. decembra 2006. godine pojavila nova knjiga Đorđa Balaševića - "Kao rani mraz---(Nikolina priča o Vasi ladačkom---): scenario za dugometražnu igranu baladu". Knjiga, u formi scenarija za film čije je snimanje već počelo, je izuzetno lepo opremljena, u tvrdom povezu i velikim brojem ilustracija i fotografija. Pisana je dobro poznatim Đoletovim stilom, uz određena prilagođavanja formi scenarija. Kako ekskluzivno saznajemo, premijera filma će biti propraćena Đoletovim koncertom.
U iščekivanju premijere i koncerta, ostaje nam da uživamo u ovoj novoj Đoletovoj baladi.
Balasevic.net

Mediteranski brevijar: Matvejevićevu hitu mjesto je u lektiri

ZAGREB – Pozvao bih prosvjetne autoritete da “Mediteranski brevijar” Predraga Matvejevića svakako uvrste u lektiru, rekao je na predstavljanju dopunjenog, četvrtog hrvatskog izdanja te popularne prozne knjige Sinan Gudžević u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Matvejevićev “Brevijar” preveden je na dvadesetak jezika, u Italiji je upravo objavljeno osmo izdanje, a tamo je prodan u čak 300.000 primjeraka. Riječ je o jednoj od najrasprostranjenijih suvremenih hrvatskih knjiga čije je novo izdanje, za trećinu veće od prvog, objavio VBZ. Gudžević je Matvejevića nazvao i plavim šljemom koji se netom našao između dva predsjednika i dviju političkih elita zbog interpretacije događaja iz Drugog svjetskog rata te rekao da mu je neobično u NSK govoriti o autoru koji je sudskom presudom osuđen zbog – pisanja.

Velimir Visković osobito je pohvalio Matvejevićevo uspješno promoviranje Miroslava Krleže u Francuskoj. – Malo naših pisaca zna tako dobro komunicirati sa stranim medijima i stranim piscima, kao što to zna Matvejević – misli Visković.

A Matvejević je priznao da “Brevijaru” nedostaje Venecije, pa je prije nekoliko godina, ravnoteže radi, napisao “Drugu Veneciju”. – “Brevijar” je objavljen iste godine kada i Magrisov “Dunav”. Svoju sam knjigu pisao na Cresu, gdje ljetuje i Magris. Možda nas je Cres povezao pa je Magris napisao predgovor mojoj knjizi – veli Matvejević i zaključuje da je Mediteran već odavna više prošlost nego sadašnjost, te da je Mediteran oduvijek resio jak identitet bića, a slab identitet činjenja.
Večernji list 21.2.2007.

Balkansko atletsko dvoransko prvenstvo: Dvije medalje bh. sportistima

Atina - Hamza Alić osvojio je zlatnu medalju u bacanju kugle s dužinom 19 metara i 90 centimetara na dvoranskom prvenstvu Balkana koje se održava u Atini. Uspješan dan naših atletičara upotpunio je Jasmin Salihović srebrnom medaljom u trci na 800 metara.
FTV 21.2.2007.

Ibrica Jusić od sevdalinki do Leonarda Koena

BANJALUKA - Koncert najvećeg hrvatskog šansonjera Ibrice Jusića u srijedu naveče je banjalučki Hrvataki kulturni centar ispunio do posljednjeg mjesta.
Bio je to prvi nastup poznatog Dubrovčanina u Banjaluci nakon 16 godina pauze, a oduševljenje zbog ponovnog gostovanja nije krila ni publika ni sam Jusić. Publika, u kojoj su ipak prevladavali ljudi starije dobi, svesrdno je prihvatila Jusićeve melodije pjevušivši ih zajedno sa njim.
Nakon nekoliko mediteranskih pjesama, koje su posjetioce nostalgično vraćale u mladost, Ibrica je otpjevao prevedene stihove svog omiljenog pjesnika, kompozitora i pjevača Leonarda Koena. Energiju u publici posebno je podigla izvedba sevdalinki koje je Ibrica objavio na svom albumu "Amanet". Roditelji poznatog pjevača porijeklom su iz Mostara gdje se sevdalinka voljela i njegovala, a ove je pjesme, kaže, prepjevao onako kako ga je majka učila sevdalinci.
"Odlično se osjećam večeras. Nakon 1991. godine večeras sam ovdje prvi put, ali mislim da ovo nije zadnji", rekao je Ibrica ističući da ga iz onih "boljih vremena" za Banjaluku vežu jako lijepe uspomene s nastupa u Domu kulture i hotelu "Bosna". "U Banjaluci imam puno prijatelja tako da uopšte nema nekih negativnih razmišljanja. Kada su me pozvali na koncert nisam razmišljao hoću li doći ili neću. Kada čovjek ide srcem onda ne razmišlja o ružnim stvarima", istakao je Ibrica.
Opšte oduševljenje izazvali su njegovi najveći hitovi "Mačka", "Jubi san vašu ćer" i "Balada iz predgrađa". Na kraju koncerta, nakon burnog aplauza koji se nije smirivao, Ibrica se odužio publici otpjevavši sevdalinku "Mujo kuje konja na mjesecu".
Ž. Šarić
Nezavisne novine 22.2.2007.

NA FESTIVALU DOKUMENTARNOG FILMA U ZAGREBU OSAM SRPSKIH DELA

BEOGRAD - Na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma ''ZagrebDox'' biće prikazano osam ostvarenja iz Srbije, saopštila je danas pres služba festivala koji se održava u glavnom gradu Hrvatske. Na festivalu, koji će biti održan od 26. feruara do 4. marta u Studentskom Centru u Zagrebu, u regionalnoj konkurenciji učestvovaće sedam filmova iz Srbije, a jedan će biti prikazan u posebnom programu.
Tanjug 22.2.2007.

Klasici Vukotić i Babaja zovu u kina

Zagreb - Osim što će hrvatska filmska javnost pratiti dodjelu Oscara, ovih će dana u kinima gledati i stara i nova djela hrvatskih filmskih klasika. Oskarovac Dušan Vukotić i Ante Babaja rođeni su 1927. godine, prvi u Bileći, drugi u Imotskom. Vukotić je nažalost mrtav, Babaja se sprema za filmsku premijeru filma “Dobro jutro” koji je snimio, kao što je i red u osamdestoj godini života, o sebi samome.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_143.htm

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbo ... terbranisa

Bihać mi je prirastao srcu

BIHAĆ – Bihaćka župa sv. Ante Padovanskog dolaskom časne sestre Simplicije Šimić iz reda Klanjateljica Krvi Kristove dobila je mnogo.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_144.htm

Tri koncerta Nena Belana za Dan žena

Beograd - Neno Belan će sa svojim bendom „Fiumens“ povodom Dana žena održati tri koncerta u Srbiji. Prvi je 7. marta (doček Dana žena) u Domu omladine, drugi je 8. marta u novosadskoj diskoteci „Točak“, a treći 9. marta (repriza Dana žena) u zrenjaninskom klubu „Zeleno zvono“. Mediteranski šarmer, frontmen grupe „Đavoli“, smatra da je malo samo jedan dan u godini posvetiti ženama koje su bile i ostale inspiracija za njegove hitove, pa je rešio da tri večeri peva kroz pesme: „Bambina“, „Pričaj mi o ljubavi“, „Dotakni me usnama“, „Stojim na kantunu“... Organizator ovih pretprolećnih druženja je pokret „Novi optimizam“, a slogan turneje je: „Koncerti večne ljubavi i ponoćne tajne“.
Blic 24.2.2007.

Više sam bio u kadru nego u životu

Podgorica - Ko se sinoć u velikoj sali KIC-a "Budo Tomović" nije naježio kada je Gabi Novak počela da pjeva "Kuću za ptice", teško da će do tog stanja svoju kožu dovesti u dogledno vrijeme.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_145.htm

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbo ... terbranisa

Održan koncert posvećen “Indeksima”

Zagreb – U Zagrebu je održan koncert posvećen legendarnoj sarajevskoj rok-grupi Indeksi. Na odličnom koncertu nazvanom Da sam ja netko pjesme Indexa su pjevali Massimo, Halid Bešlić, Hari Varešanović, Mladen Vojčić Tifa, Željko Bebek, Bisera Veletanlić, Vajta i Teška industrija, Zoran Predin i drugi, a nastupili su i članovi grupe Fadil Redžić, Ranko Rihtman, Sinan Alimanović, Kornelije Kovač, Peco Petej, Neno Jurin te Vernes Ljuštaku, Bata Kostić i Zoran Redžić. Za ovu je priliku zapjevao i Tarik Filipović. Glumac je u “šerbedžijskom stilu” odrecitirao nikad objavljenu pjesmu Sarajevske kiše, što je popraćeno velikim pljeskom, piše zagrebački večernji list. Uz brojne hitove posebno je dirljiva bila Pjesma za Davora u izvedbi Dade Topića, Akija Rahimovskog i Mladena Vojičića Tife, a mnogi su nakon koncerta komentirali da je dva sata premalo da bi u njih stale sve uspješnice legendarnih Sarajlija.
Oslobođenje 24.2.2007.


SVEČANO POČEO 35. FEST

BEOGRAD - Međunarodni filmski festival Fest svečano je počeo u petak uveče u velikoj dvorani Centra ''Sava'', a otvorio ga je počasni gost, američki reditelj Bob Rafelson. Među publikom u prepunoj dvorani bili su i predsednik Srbije Boris Tadić i mnogobrojne ugledne ličnosti društvenog i kulturnog života. Na 35. Festu, u selekciji umetničkog direktora Miroljuba Vučkovića, učestvuje više od 80 filmova iz 30 zemalja, koji će se do 4. marta prikazivati u Centru ''Sava'' i drugim dvoranama u Beogradu.
Tanjug 24.2.2007.

Veliki ljudi koji su obilježili davno prohujala sretna vremena

Čovjek koji je pobijedio Diznija

Od njezinog prve dodjele 1928. godine na filmsku nagradu Oskar su, u svim njezinim kategorijama, bili pretplaćeni Amerikanci. Oskari u podkategoriji crtanih i animiranih filmova su, u pravilu, odlazili u ruke ocu dragog Miki Mausa, Voltu Dizniju. A onda, 1962. godine dogodila se senzacija.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_146.htm

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbo ... terbranisa

Gradonačelnica svečano otvorila obnovljeni dio Franjevačkog međunarodnog studentskog centra


Sarajevo - Svečanim presjecanjem vrpce, gradonačelnica Sarajeva Semiha Borovac danas je otvorila obnovljeni dio Franjevačkog međunarodnog studentskog centra u naselju Kovačići na Grbavici.
- Grad Sarajevo prepoznao je važnost projekta obnove ovog centra, kojim će naš grad dobiti jedan multietnički i multikonfesionalni centar. Finansijski smo podržali obnovu multimedijalne dvorane u ovom centru, čime će se doprinijeti poboljšanju studentskog standarda u Sarajevu koje važi za univerzitetski centar BiH – istakla je gradonačelnica Borovac koja je u ime Grada Sarajeva primila Zahvalnicu za finansijsku podršku u realizaciji ovog humanog i velikog projekta.
U Franjevačkom međunarodnom studentskom centru trenutno je smješteno 76 studenata iz cijele Bosne i Hercegovine, po kriteriju socijalnog stanja i stepenu nadarenosti. U narednom periodu pririotet će biti uređenje preostalih soba kako bi u njih moglo biti smješteno 115 studenata, konačno uređenje multimedijalne dvorane, velikog restorana, sportskih terena i garaža.
Sarajevo.ba 26.2.2007.

Zoran Predanović Prlja: BiH nije zatvorena zemlja

Kontrovezna riječka atrakcija bend "Let 3", takođe poznati po svojim zanimljivim nastupima i ekstravagantnim kostimima, uoči bh. turneje podigli su "veliku prašinu" u našoj državi.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_147.htm

Najpoznatiji filmski tumač Tarzana Džoni Vajsmiler je na put slave krenuo iz banatskog sela Međa

Tarzan se vratio kući

Sve do 20. februara ove godine u najvećoj internet enciklopediji wikipedia.org pisalo je da je Džoni Vajsmiler, legendarni Tarzan i petostruki olimpijski prvak u plivanju, rođen u Rumuniji 1904, u selu Frajdorf kod Temišvara.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_148.htm



NLB Liga ABA
22.kolo
24.2.2007.
Sarajevo, Bosna - Budućnost 85:80,
Ljubljana, Slovan – Partizan 69:97,
Zagreb, Zagreb – Široki 74:62,
Železnik, FMP – Zadar 105:84,
Split, Split – Hemofarm 51:89,
Beograd, C.Zvezda – Cibona 93:89
Ljubljana, Olimpija – Helios 25.2.2007.

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbo ... terbranisa

Goran Ivanišević i Ivan Ljubičić igrali za oboljelu djecu


Sarajevo - U Olimpijskoj dvorani "Zetra" pred 6.000 gledalaca večeras je odigran humanitarni egzibicioni meč svjetski poznatih hrvatskih tenisera Gorana Ivaniševića i Ivana Ljubičića. Prihod od prodaje karata za ovaj meč biće uručen Odjelu za oboljele od raka Pedijatrijske klinike Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, a teniseri su se ranije odrekli svojih honorara u ukupnom iznosu od 55000 KM. Meč Ivanišević - Ljubičić završio je neriješeno, nakon 1:1 u setovima (6:4, 3:6) u taj-breku je bilo 8:8. Ivanišević i Ljubičić jutros su posjetili Pedijatrijsku kliniku, gdje su djeci uručili prigodne poklone, a danas su se susreli i sa gradonačelnicom Sarajeva Semihom Borovac, te položili vijenac na spomen-ploču na "Markalama". Ideju o odigravanju ovog egizibicijskog meča pokrenuo je Ivanišević tokom prošlogodišnje posjete turniru "BH Telecom Indoors Sarajevo Open", kada je predložio da kompletan prihod od tog turnira bude uplaćen u korist djece Sarajeva.
RTVFBiH 2.3.2007.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_151.htm

PRIPREME LJUBLJANE ZA EVROPSKU PRESTONICU KULTURE

LJUBLJANA - Ljubljana se ambiciozno priprema za status Evropske prestonice kulture (EPK) 2012. godine, ocekujuci da ce dobiti taj status na osnovu konkursa Ministarstva za kulturu.

Ljubljanski zupan Zoran Jankovic podsetio je da je prestonica kulture dosad bilo 15 glavnih gradova zemalja u Evropi, zbog cega ocekuje da ce tu ulogu dobiti i Ljubljana, preneli su slovenacki mediji. Program za EPK, koji je pripremila grupa strucnjaka na celu sa Nevenkom Koprivsek, tesno je povezan sa strateskim razvojnim projektima u slovenackoj prestonici, odnosno njenom urbanistickom, socijalnom, kulturnom i ekoloskom problematikom. Osnovna tema tog programa je dijalog, a programske celine nazvane su “stvaralcki grad”, “urbana regeneracija” i “uravnotezen razvoj”.

Izmedju ostalog, predvidjena je nova umetnicka cetvrt oko nekadasnje fabrike Rog, novi multimedijalni centar na Baru, kao i ozivljavanje promenade izmedju Grada i Tivolija. Budzet programa za programe i projekte EPK procenjen je na oko 40 miliona evra, ali su planirane investicije u gradsku infrastrukturu u iznosu od jos oko 800 miliona evra. Predstavnici Ljubljanske zupanije saopstili su da ce veci deo programa biti realizovan i ako Ljubljana ne dobije status EPK.

Prema navodima Nevenke Koprivsek, i pripreme za EPK doprinece da slovenacka prestonica, kao pomalo uspavani srednjeevropski grad, preraste u zivo, dinamicno, savremeno mesto.
SEEcult.org 28.2.2007.

Zagorkin novi rođendan

ZAGREB – Do sada se nije pouzdano znalo kojeg se točno datuma rodila Marija Jurić Zagorka tako da se ove godine prvi put obilježava njezin rođendan – 2. ožujka 1873. godine. Taj je datum u Matičnoj knjizi rođenih župe Vrbovečki Rakovec pronašla Slavica Jakobović Fribec, tragajući za pouzdanim izvorom za biografski tekst o toj spisateljici. Zagorkino je krsno ime Mariana, a rođena je u plemićkoj kuriji Negovec u blizini Vrbovca, a krsni joj je kum bio grof Ivan Erdödy.
Obljetnicu rođenja obilježio je Centar za ženske studije zajedno s Hrvatskim novinarskim društvom u prostorijama HND-a, najavljujući manifestaciju Dani Marije Jurić Zagorke, koja će se održati u studenome ove godine (26. studenog do 2. prosinca), kada se navršava i pedeset godina od smrti spisateljice.
Centar za ženske studije organizator je Dana u sklopu kojih će se održati dvodnevni, međunarodni književno-znanstveni skup »Marija Jurić Zagorka – život, djelo, nasljeđe«, koji će zajedno s Centrom organizirati Odsjek za komparativnu književnost zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Na programu Dana je i okrugli stol o današnjem položaju žena u društvu, posebice onima koje su aktivne u kulturi, politici i medijima. Rad Marije Jurić Zagorke bio je obezvrijeđen, uz njega su se lijepile asocijacije trivijalnosti, kako je rekla Lada Čale Feldman, pa bi se okruglim stolom pokušalo razlučiti koliko se odnos prema ženskom aktivizmu i stvaralaštvu izmijenio.
Na Danima će biti prikazan i dokumentarni film o Zagorki koji redateljica Biljana Čakić Veselič priprema već dulje vrijeme, a cjelokupan program manifestacije predstavile su Slavica Jakobović Fribec, Dubravka Vidović i Sandra Prlenda. [Barbara Matejčić]
Vjesnik 3.3.2007.

Na današnji dan
2.3.1983. - U Zagrebu je umro svestrano obrazovani Bratoljub Klaić, kroatist, leksikograf i prevoditelj klasičnih djela s grčkog i latinskog jezika. Njegov Rječnik stranih riječi, izraza i kratica i danas je nezamjenjivo djelo te vrste.

Sretan 8. mart !

Prošlo je tačno 150 godina od protesta radnica zasposlenih u njujorškoj tvornici tekstila. Te 1857. godine tražile su veće plaće i bolje uvjete rada. Protesti na 8. mart događali su se i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz Njujork tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Žene su širom svijeta Međunarodni praznik žena obilježile uz čestitke, poklone i cvijeće, ali i proteste. Blizu Ramale na Zapadnoj obali, izraelske i palestinske žene zajednički su demonstrirale zbog izraelskog prisustva na palestinskom teritoriju. Zaustavljene su suzavacen. U Afganistanu, gdje su žene donedavno bile potpuno obespravljene, stotine pripadnica ljepšeg spola prisustvovalo je događajima koje je u toj zemlji organizirao UN, kako bi proslavile praznik. Na Zapadu se Međunarodni dan žena, uglavnom, prestao obilježavati 30-ih godina prošlog vijeka i zbog toga što je povezivan s komunizmom. Međutim, 60-ih su ga ponovno počele slaviti feministice, a 1975., koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, UN je službeno počeo obilježavati Međunarodni dan žena.
FTV 8.3.2007.

Čovjek ispred svog vremena

ZAGREB - Akademik Ivan Supek sahranjen je u Krematoriju zagrebačkog groblja Mirogoj jučer ujutro. Posljednji ispraćaj obavljen je u obiteljskom krugu. Umro je u miru svoga doma u Rubetićevoj ulici u ponedjeljak 5. ožujka u 92. godini.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_156.htm

ID - Vojvodina i Kosovo

Novi Sad - U okviru projekta saradnje umetnika iz Vojvodine i sa Kosova "ID", u subotu 10. marta u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine (Dunavska 37, Novi Sad) od 18.30 sati, kosovsku video scenu predstaviće Mehmet Behljulji, slikar i predavač na Fakultetu likovnih umetnosti u Prištini. Behljulji, koji je i član Exit instituta za savremenu umetnost u Peći i voditelj Laboratorije za vizuelnu umetnost u Prištini, predstaviće radove desetak kosovskih autora nastale u periodu od 1999. do 2006. godine.
Projekat "ID" realizuje novosadski Per.Art, kao nastavak saradnje umetnika, društvenih aktivista i mladih iz Vojvodine i Kosova. Prethodili su mu projekati "Family Houses" (2006) i "Niti-svadbeni običaji, lično i društveno povezivanje" (2004/2005). Projekat se realizuje kroz program Malih grantova u okviru Civilnog dijaloga. Sponzor projekta je Protranzit, beogradska kancelarija međunarodne kompanije Problemmarket sa sedištem u Ljubljani. M. Jovanović
Danas 8.3.2007.

I Dado Topić večeras na Beoviziji

BEOGRAD- Finale “Beovizije”, na kojem ce biti izabran predstavnik Srbije za ucesce na takmicenju za Pesmu Evrovizije, bice odrzano veceras u Sava centru, a medju gostima u revijalnom delu bice i Dado Topic i grupa Dragonflaj (DragonFly) koji ce predstavljati Hrvatsku u maju u Finskoj.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_157.htm


Bio je maj Zafira Hadžimanova

BEOGRAD - Novi album Zafira Hadzimanova “Bio je maj”, u izdanju PGP-RTS-a, sadrzi 21 pesmu tog poznatog sansonjera, kantautora i kompozitora, a nazvan je prema numeri izvedenoj na festivalu u Opatiji 1969. godine.

Prema navodima izdavaca, pesme su brizljivo birane, a rec je o hitovima koji su obelezili karijeru tog umetnika i doneli mu veliki broj nagrada.

Izmedju ostalog, zastupljena je pesma ''Covek kao ja'', koja je dobila trecu nagradu na festivalu Vece sansona 1965. u Zagrebu koji je, inace, bio i festivalski debi Hadzimanova. Pesma ''Tamara'' nalazila se na najprodavanijoj EP ploci te 1966. godine, a slede i ''Kako Vardar'' - prvi kantautorski uspeh Hadzimanova, kao i numere izvodjene u TV programu ''Buket sansona'' i one sa njegovih ranijih albuma.

Album sadrzi i pesme koje je komponovao na stihove velikih pesnika Milosa Crnjanskog, Dusana Radovica, Zaka Prevera...
SEEcult.org 5.3.2007.

Mjesto u kojem se treba razvijati mostarska kultura

MOSTAR – Zahvaljujući pomoći vlade Savezne Republike Njemačke i njemačkog veleposlanika u našoj zemlji Michaela Georga Schmunka, OKC ''Abrašević'' je dobio novoobnovljenju multifunkcionalnu dvoranu.
Ova dvorana u koju je sredstva za obnovu uložila njemačka vlada jedina je ovakve vrste za sada u našem gradu te će osim brojnih filmskih, glazbenih i teatarskih predstava imati ulogu kultnog mjesta za razvoj avangardne kulture.

Prema riječima njemačkog veleposlanika Schmunka, ova dvorana treba biti najbolja dvorana ovakve vrste u našem gradu, dvorana u kojoj će se susretati mladi i stari i u kojoj će nastajati nova umjetnička djela.
''Drago mi je da smo mogli pomoći obnovu ove dvorane koja bi u skladu sa svojim avangardnim izgledom trebala biti i mjesto razvoja avangardne kulture i mjesto na kojem će mladi moći najbolje iskazati svoj umjetnički izraz. Također želim kazati da sam ponosan da je Njemačka u vrijeme svojeg predsjedavanja Europskom unijom i u vrijeme provođenja projekta 'Probosna-protolerancija' uspjela realizirati obnovu ove dvorane kroz koju želimo povećati toleranciju među narodima u Bosni i Hercegovini'', kazao je veleposlanik Schmunk.
Veleposlanik Schmunk je pozvao mostarskog gradonačelnika da da podršku ovom projektu te bude jedan od najvjernijih posjetitelja novoobnovljene dvorane u OKC-u ''Abrašević''.

Urednik Media centra OKC-a ''Abrašević'' Husein Oručević je nakon otvaranja dvorane kazao da je zadovoljan i sretan što je nakon petnaest godina konačno došlo do otvaranja ove dvorane koja će služiti svim mladima u Mostaru, ali i našoj zemlji.
Gosti koji su nazočili svečanost otvaranja, njih oko pedeset, ovom su prilikom pogledali i desetominutni film o obnovi i rekonstrukciji koja je provedena u proteklih deset godina u prostorima OKC-a ''Abrašević''.
Esmir Milavić

Dnevni list 4.3.2007.


Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbo ... terbranisa

Zapis iz Srebrenice

Druženje u ”Kući pomirenja”

Srebrenica - Upravo u trenutku dok se u srebreničkoj Kući pomirenja razgovor o podsticanju građanskog sudjelovanja u zaštiti ljudskih prava i pristupa pravdi u BiH bližio svome finalu, sa obližnje džamije začuo se mujezinov glas, da bi se samo koji sekund kasnije oglasilo i zvono za pravoslavne crkve.
A u tom prožimanju mujezinovog glasa i crkvenog zvona kao da je bilo i neke simbolike sa onim o čemu je govoreno na skupu, pa i o različitostima koje nas povezuju.

Ljudi sa terena

Tokom dva dana i reporter Oslobođenja imao je priliku da čuje brojne ispovijesti ne samo članica Udruženja Žene ženama (nosilaca projekta Podsticanje građanskog učešća u zaštiti ljudskih prava i pristupa pravdi u BiH) već i predstavnika partnerskih organizacijia i koordinacionih vijeća iz Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Foče, Višegrada, Ustiprače, Sokoca, Milića-Vlasenice, Goražda i Rudog. Od najavljenih učesnika, jedino su izostali predstavnici Bugojna.
Uvodničarke su bile Slavica Davidović, zamjenica pravobranioca RS, i Slavojka Mandić, sekretar Opštine Čajniče.
A vrlo upečatljivo bilo je i obraćanje Španjolke Kristine Gvijerez, u ime Španske agencije za međunarodnu saradnju - Ureda za saradnju na Balkanu (AECI-OTC), dakle agencije koja i daje potporu projektu.
Obraćajući se sagovornicima, glavna koordinatorka Ureda za balkansku saradnju rekla je da joj je u prvi mah cijeli projekat djelovao maglovito i neopisivo. Tek poslije razgovora sa glavnom kormilarkom programa Nunom Zvizdić, koja joj je slikovito objasnila šta se želi i planira, magla se počela razilaziti, da bi se poslije onog što je čula u srebreničkoj Kući pomirenja ta magla i potpuno razišla.
Jer, kako je rekla šarmantna Španjolka, “projekt je dobio oblik i crte lica ljudi koji na terenu rade na realizaciji programa”.
Upitana od vašeg reportera da li se slični projekti realizuju i u Španiji, Kristina Gvijerez je odgovorila potvrdno, navodeći da u njenoj zemlji “postoji dobra podloga nevladinog sektora, koji se brine za postizanje rezultata na tom planu”.
Inače, vrlo je interesantno bilo slušati “ljude sa terena”. Njihove besjede bile su emotivne i pune simbolike od one Saudine Voljevac i Nafize Dautović, pa sve do obraćanja Mladena Mimića, Vesne Kuljuh, Igora Golijanina i Slađane Ujić, koja je govorila o položaju žene sa sela.
A ton skupu povremeno je davalo i to što se, uz naš ili sve naše jezike, povremeno čuo i umilni španski jezik već pomenute Kristine Gvijerez i njene zemljakinje Eve Suarez, koja je direktna koordinatorka samog projekta.
Bilo je to istinsko sagovorništvo o ljudskim pravima i demokratiji, o brojnim Scilama i Haribdama kroz koje obični čovjek svakodnevno prolazi, o pravdi i politikama pravde, te o podsticanju građanskog učešća u zaštiti tih prava. Ali i o svojevrsnoj katarzi, kroz koju skoro svakodnevno prolazimo.
Jezdimir Milošević govorio je tako i o manipulacijama poslije presude Međunarodnog suda pravde u Hagu. “Umjesto da bude u funkciji pomirenja”, rekao je on, “presuda je sada u funkciji produbljavanja jaza i neke stvari se vraćaju na početak.”
Kamo sreće da imamo više analitičara, koji su na fonu pomirenja, kao što je Šaćir Filandra, naveo je Milošević.
Posebno je bila interesantna “razmjena iskustava” predstavnika Foče (Gordane Mojović i Bože Cvijanovića) i Sokoca (Jelene Dundić, Momira Čivše i Slobodana Kosorića), čija su dva grada do marta prošle godine dijelila istu sudbinu, da budu pod sankcijama. Ali, dok se prva opština, zbog saradnje sa međunarodnom zajednicom, i posebno sa SAD, rasteretila tih briga, dotle se Opština Sokolac nalazi još pod udarom Lautenbergovog amandmana, tako da ne može da prima pomoć vlade SAD. Stoga je pitanje ispunjena zahtjeva iz Dejtonskog sporazuma i glavni preduslov da ta opština zaplovi prosperitetnijim vodama.
Poslije dva dana druženja u Srebrenici, prenosimo i utiske glavne kormilarke projekta Nune Zvizdić:
“Zadovoljna sam, mislim da se stvari razvijaju u dugoročni proces, a ono što mi se najviše dopada, jeste zainteresiranost za razgovor o različitostima. Različito mislimo, imamo različite stavove i ideje, ali ono što nam je zajedničko jeste ta predanost da hoćemo da razvijamo proces da bismo dugoročno, rekla bih katarzično, razvijali građansku svijest o tome kako mi razumijemo pojam ljudskih prava, pravde, suočavanja sa prošlošću i sve ono što bi mogla biti naša zajednička budućnost.”

Prava slika

“Projekt smo počeli da realizujemo uz pomoć Španske agencije za međunarodnu saradnju. A o svemu možda najbolje govori izjava Kristine Gvijerez, generalnog menadžera Međunarodne agencija za Balkan, koja je upravo ovdje u Srebrenici rekla da joj je projekt ranije izgledao maglovito, ali sada prvi put, kroz iskaze, kroz ono što se događaga u realizaciji, vidi da su ljudi ipak imali sliku o tome što hoće.
Projekt je krenuo septembra 2006. i trajaće do 31. avgusta. Naši partneri, a ima ih devet, u realizaciji projekta daju najbolje od sebe i vjerovatno će prva faza programa, kada se završi krajem avgusta, dati i svima sliku kako bi u budućnosti mogli raditi”, rekla je na kraju Nuna Zvizdić.

Bosanska Gernika

Učesnici skupa u Srebrenici obišli su i Memorijalni centar u Potočarima. U toj bosanskoj Gernici odali su pomen žrtvama genocida.

Nezaobilazne “Misirlije”

Gosti srebreničkog skupa bili su smješteni u nezaobilaznom pansionu Misirlije, čiji je vlasnik Abdulah Purković. To je čovjek koji je preživio srebreničku golgotu, da bi po povratku iz izbjeglištva, iz Tuzle, na svojoj babovini, gdje je nekad kao dječak igrao lopte, podigao pansion. U poslu mu pomažu i supruga Senija, inače profesorica hemije, kao i dvije djevojke Jelena i Bosa, izbjeglice iz srednje Bosne.
Zidove Misirlije krase fotosi mnogih poznatih gostiju, među kojima su bili i Volfgang Petrič, Pedi Ešdaun i Švarc Šiling.
Slobodan STAJIĆ
Oslobođenje 7.3.2007.

U VOJVODINI IZLAZI DESET LISTOVA NA JEZICIMA MANJINA

NOVI SAD - Na šestom Sajmu medija u Novom Sadu predstavljeno je svih 10 listova na jezicima nacionalnih manjina koji danas izlaze u Vojvodini, što je dvostruko više nego samo pet godina ranije.
Na prvoj medijskoj smotri na Novosadskom sajmu, svoju delatnost i najznačajnije teme o kojima pišu predstavili su dnevni list ''Mađar so'' i nedeljnici ''Het nap'' na mađarskom, ''Ruske slovo'' na rusinskom, ''Libertatea'' na rumunskom i ''Hlas ljudu'' na slovačkom jeziku.
Tanjug 10.3.2007.

Baklja pripada Sarajevu

Skoplje - Zvonimir Budimirović iz Demir Kapije, gradića na jugoistoku Makedonije, zaljubljenik u bijele sportove, a pritom još i strastveni kolekcioner, posjeduje izgleda jednu od posljednjih rezervnih baklji sa Zimskih olimpijskih igara održanih 1984. u Sarajevu. I to, ko zna, možda baš onu kojom je Sanda Dubravčić te godine vježbala da upali olimpijsku vatru na Koševu.
U vitrinama ovog kolekcionera i ljubitelja starine počasno mjesto zauzima upravo baklja sa ZOI 84. iz Sarajeva. On ima i jednu od najvećih i najbogatijih kolekcija posuda za vino i svega onoga što je vezano za “piće bogova” na Balkanu.
U njegovoj zbirci se nalazi više od 500 “vinskih” eksponata, od praistorije pa do savremenog doba. Emotivno je, ipak, najviše vezan za baklju. Uprkos tome, želja mu je da se obilježje ZOI od prije 23 godine nađe tamo gdje mu je zaista i mjesto - u Sarajevu.
Baklju je odlučio da proda, ali ne bilo gdje, niti bilo kome. Do sada je to bezbroj puta mogao da učini preko Interneta, pa i da dobro zaradi, ali - nije. Za određenu nadoknadu, ustupiće je nekom muzeju, instituciji ili kolekcioneru isključivo iz Sarajeva. Iako ju je toliko godina brižno čuvao i njegovao tako da i danas izgleda baš kao da je sada izašla iz umjetnikovog ateljea, njegova odluka je definitivna i konačna. Baklja treba da pripada Sarajevu.
Susret u antikvarnici
Negdje uoči Nove godine, sasvim slučajno, iz radoznalosti, zavirili smo u jednu tek otvorenu starinarnicu u Skoplju. Tamo je, baš tada, u posjeti svom prijatelju, vlasniku prodavnice, bio i Zvonimir Budimirović iz Demir Kapije. Videći da se ne razumijemo u starine, ovaj šarmantan i pričljiv, ali i pun znanja gospodin, počeo je da nam objašnjava porijeklo i starost nekoliko izloženih zidnih satova. I tako, riječ po riječ, na kraju razmijenismo i brojeve telefona, a pao je i poziv da ga obavezno posjetimo ako nas nekada put odvede u Demir Kapiju.
Upoznali smo se sasvim slučajno, a rastali kao stari prijatelji.
Od tada smo se vidjeli još tri puta. I to uvijek na brzinu i u trku, jer je Zvonimir uvijek negdje žurio. Za vrijeme našag posljednjeg susreta, onako usput, pomenuo nam je baklju sa ZOI 84 iz Sarajeva. E, kada smo to čuli, od tad mu nismo dali mira. Htjeli smo da saznamo cijelu priču vezanu za ovo značajno obilježje i njen put od Sarajeva do makedonskog gradića Demir Kapije.
Razgovor o baklji Zvonimir je sa zadovoljstvom prihvatio. Dogovorili smo se da se nađemo kod njegovog starog prijatelja, u jednoj od prvih i najljepših makedonskih antikvarnica, Aminta u centru Skoplju.
Naravno, prvo nas je interesovalo da vidimo baklju. Uz blagi osmijeh počeo je da odmotava dugačak i tanani papir u koji je baklja brižljivo bila umnotana. Da se slučajno ne ošteti. Kada smo je ugledali, toliko je dobro bila očuvana da u prvom trenutku nismo povjerovali da se zaista radi o originalnom obilježju 14. ZOI od prije 23 godine, na kojoj je ugraviran simpatični Vučko, maskota tadašnje sarajevske zime čarolije.
Kasnije smo razabrali da se kolekcioneri tako odnose prema svim predmetima u svojim zbirkama. Zvonimir prema svojoj baklji još i brižnije, jer je, veli, emotivno vezan za nju.
“U to vreme, dva puta sam bio u Sarajevu. Na otvaranju i zatvaranju ZOI. Baklju sam na poklon dobio nakon otvaranja Igara od jednog mog dragog prijatelja iz Sarajeva, čije ime ne bih pominjao. On mi je baklju dao u kafiću hotela Terme na Ilidži, gdje je odsjeo i dio novinara i televizijskih ekipa koje su pratile ZOI. Tada su neki od novinara upitali koliko baklja košta. Oni su htjeli da je kupe, koliko god je on cijenio. Međutim, moj sarajevski prijatelj im je tada rekao da njihov novac ne vrijedi koliko jedno prijateljstvo. Nakon toga mi je poklonio baklju”, ispričao nam je Budimirović.
I nas je, naravno, zanimalo koliko baklja košta. Pogotovo danas, zato što se radi o zaista izuzetnom i veoma dobro očuvanom raritetu. Umesto direktnog odgovora, kolekcioner iz Demir Kapije je nastavio svoju priču:
“Kad sam nakon otvaranja ZOI iz Sarajeva vozom krenuo za Beograd, negdje na pola puta, baklju su mi ukrali. Čvrsto sam zaspao pa nisam ni osjetio da je neko preturao po mojim stvarima. Krađu sam, naravno, prijavio policiji, iako se nisam nadao da će je oni i pronaći. Na sreću, baklja ima jedan skriveni biljeg, po kome sam je poslije tri godine poznao na jednoj aukciji starina i vrijednih predmeta u Beogradu. Kada sam je ugledao i shvatio da se radi o istoj baklji, poželio sam da je ponovo imam.
Budući da nisam imao ništa čime bi dokazao da ona stvarno pripadala meni, morao sam da je otkupim. Prvo su za nju zatražili 5.000 tadašnjh nemačkih maraka, ali sam je, cjenkajući se, na kraju uspeo da kupim za 2.000 DM. Morao sam da otkupim svoju baklju koju sam dobio na poklon.”
Jedna od rezervnih
On ne zna tačno koliko komada baklji je napravljeno za ZOI u Sarajevu. Veli da je taj podatak poznat samo Olimpijskom komitetu. Ipak, čuo je da je jedna baklja bila ona kojom je zapaljena olimpijska vatra, jedna je poklonjena Muzeju ZOI u Sarajevu, a postoje još jedna ili tri rezervne baklje. One su trebale da se iskoriste u slučaju ako se ona, kojom je paljena olimpijska vatra, negdje na putu ugasi.
Pretpostavlja da je baklja koju on posjeduje jedna od tih rezervnih, jer ona nije bila upaljena. Naime, čep na vrhu baklje još stoji, a da je smjesa u njoj bila upaljena, metalna struktura od koje je ona napravljena, zbog visoke temperature veoma brzo bi propala.
Dugo skrivana tajna
Iako kolekcioneri po pravilu razmjenjuju informacije i predmete iz svojih zbirki, Zvonimir Budimirović nam je otkrio da osim nekoliko njegovih prijatelja, niko drugi ne zna da posjeduje baklju sa ZOI 1984. Sada je odlučio da je proda.
“ Nije mi važno da li će to biti neki muzej, kolekcioner, biznismen ili običan ljubitelj Olimpijskih igara, važno mi je da se baklja vrati tamo gdje i pripada - u Sarajevo”, veli Budimirović.
Dušan Joksić
Oslobođenje 23.2.2007.

Pomlađeni profesor Baltazar

Zagreb - Serijal animiranog filma "Profesor Baltazar" do kraja svibnja u potpunosti bi trebao biti restauriran i digitaliziran, čime će se prilagoditi zahtjevima novih medija, rečeno je na konferenciji za novinare "Zagreb filma", koji taj projekt radi u suradnji s tvrtkom "DVD lab" iz Rima.
Početkom siječnja u Rim je na restauraciju stiglo oko 400 kilograma negativa iz Hrvatske kinoteke i arhiva Zagreb filma, odnosno 39 epizoda po 10 minuta i 20 epizoda po pet minuta, rekao je Predrag Radanović, inicijator projekta iz tvrtke "DVD lab". Restauracija zvuka u cijelosti je gotova, dok je rad na videomaterijalu, što znači 19 tisuća slika po epizodi, zahtjevniji i dosad je završeno nekoliko epizoda, izvijestio je Radanović. Osim što će se poboljšati kvaliteta kopija za prikazivanje na televiziji i DVD izdanjima, po završetku projekta "Profesor Baltazar" bit će dostupan za video streaming i internet. "Profesor Baltazar" najutrživiji je proizvod "Zagreb filma" i za njega još uvijek postoji veliko zanimanje, osobito u skandinavskim zemljama, rekao je Albert Kapović, v.d. direktora Vinka Brešana, koji trenutno ne obnaša tu dužnost jer snima film.
Ocijenivši da je digitalizacija filmova nužna kako dugogodišnji rad naših autora ne bi nestao, Kapović je ustvrdio da bi se, s obzirom na loše stanje filmskog materijala u Hrvatskoj, slični projekti trebali napraviti na nacionalnoj razini. Uvjeren je da će projekt biti financijski isplativ jer, rekao je, postoji veliki interes više europskih televizija za prikazivanje "Baltazara", a planira se i distribucija DVD-a u Hrvatskoj.
HRT web vijesti 10.3.2007.

Čola opet u Mostaru

BEOGRAD – Jedna od najvećih pjevačkih zvijezda na ovim prostorima, legendarni Zdravko Čolić, koji je sa svojim posljednjim albumom "Zavičaj" osvojio najviše nominacija za ovogodišnju bh. glazbenu nagradu Davorin, čak sedam, uskoro bi vjernu publiku u našoj zemlji mogao počastiti s nekoliko koncerata.
"Velika turneja Zdravka Čolića bi trebala započeti 6. travanja u Danskoj, zatim Švedskoj i Austriji, te u svim zemljama bivše Jugoslavije, pa bi, naravno, došao red i na Bosnu i Hercegovinu. A od gradova u kojima Zdravko ima namjeru nastupiti BiH, u planu su Sarajevo, Tuzla, Banja Luka te Bihać, a svakako i Mostar", kazao je za naš list Čolićev menadžer i prvi suradnik Đuka Dragan.
Glazbenik koji je poznat po tome što uvijek radi i ne odmara, i ovih dana ima pune ruke posla.
"Zdravko trenutačno u Beogradu snima spot za pjesmu 'Sačuvaj me, Bože, njene ljubavi', tako da je sad posvećen samo tomu", rekao nam je Dragan.

Plodna suradnja

Album "Zavičaj", na kojem se nalazi 14 pjesama, pored Čole potpisuju i velika estradna imena kao što su Đorđe Balašević, Arsen Dedić, Dino Merlin i drugi. Prema nekim kritičarima, predstavlja produkcijski i sadržajno jedan od najboljih glazbenih albuma ikad objavljenih na ovim prostorima.
Dnevni list 9.3.2007.

Dolazi strašni Partizan

Široki Brijeg - Široki Prima pivo u ovom kolu NLB lige ima najtežeg mogućeg protivnika. U Široki Brijeg stiže Partizan, lider lige i momčad koja je u strašnoj formi. Partizan je u posljednjih 11 utakmica regionalne lige čak deset puta slavio. Iza sebe imaju sedam uzastopnih pobjeda u ovom natjecanju te dvije u Euroligi. Uostalom, njihovu snagu najbolje su osjetili košarkaši Bosne u prošlom kolu koji su isprašeni u svojoj dvorani s 21 košem razlike. Širokobriježani su, stoga, svjesni da ih čeka gotovo pa nemoguća misija u subotu.
“Gledali smo ih protiv Joventuta u Euroligi. Dobri su. Jako su dobri. Bit će teško, a jedino što mogu obećat je da ćemo se boriti”, kaže mladi centar Širokog Stanko Barać.
Onaj kome doista predstoji velika borba je upravo Stanko Barać. Uz pomoć Špralje, te ostalih visokih igrača, morat će naći načina kako zaustaviti Partizanove centre. Drobnjak i Perović su dva najbolja strijelca Beograđana, a s klupe ulazi i visoki Crnogorac Peković koji je jedan od najboljih mladih centara na ovim prostorima. Utakmica protiv Partizana igra se u 20 sati kako bi BHT mogao prenositi i utakmicu iz Beograda u 16.30 sati gdje Bosna igra s Crvenom zvezdom.



I. M.

Dnevni list 16.3.2007.

Sjećanje na Danila - Batu Stojkovića

BEOGRAD - Na današnji dan prije pet godina srpsko pozorište ostalo je bez jednog od svojih najvećih junaka - Danila - Bate Stojkovića (1934-2002).

Bard ex-jugoslovenske kinematografije, Stojković se u istoriju upisao legendarnim ulogama u filmovima "Ko to tamo peva", "Maratonci trče počasni krug", "Sabirni centar", "Varljivo leto '68" i "Balkanski špijun", kao i mnogim televizijskim dramama i serijama. Gotovo svaki lik, od legendarnog Luke Labana do Lakija Topalovića, Bata Stojković je svojom jedinstvenom interpretacijom učinio besmrtnim.
Osim filma, publika ga je obožavala i u pozorištu. Igrao je u beogradskom Zvezdara teatru koji će danas, povodom godišnjice njegove smrti, prirediti omaž program. U Zvezdari je Stojković odigrao neke od najzapaženijih uloga, uključujući one u predstavama "Profesionalac", "Klaustrofobična komedija" i "Urnebesna tragedija". Večeras će na sceni ovog teatra biti prikazani digitalni video-zapisi pomenutih predstava, a potom će o Bati Stojkoviću govoriti njegove kolege i prijatelji Dušan Kovačević, Vladeta Janković i Bora Todorović.
Osim u Zvezdara teatru, u kojem se upisao kao apsolutni prvak s 1.102 odigrane predstave, igrao je i u "Ateljeu 212" i Jugoslovenskom dramskom pozorištu.
Najsvježije uspomene na vrhunsko igranje zasigurno imaju glumci Slovenskog narodnog gledališča koji su Batu na sceni gledali posljednji put, 13. februara 2002. godine, kada je glumac, vidno bolestan "pobjegao doktorima" i odigrao obećanu predstavu "Profesionalac" pred slovenačkom omladinom. To je bila posljednja predstava koju je igrao, a samo nekoliko dana prije u "Ateljeu 212" po 300. put učestvovao je u izvođenju "Korešpodencije" u režiji Arse Jovanovića.
Stojković je dobitnik Oktobarske nagrade Beograda, Sterijine nagrade, "Zlatne" i "Srebrne arene" u Puli, nagrade na Pozorišnom festivalu u Kvebeku, kao i mnogih drugih priznanja.
Kako je reditelj Goran Marković jednom prilikom rekao, Batu niko ne može zamijeniti, "tekstopisci sada moraju pisati neke druge tekstove za filmove i pozorišta sa drugim likovima, jer ono što je Bata igrao više neće moći da se igra".
A. Basara

Nezavisne novine 15.3.2007.


In Memoriam


Ivan Ivica Percl


Hrvatski šansonjer, kompozitor i umetnik Ivan Ivica Percl preminuo je juče u 63. godini, nakon duge i teške bolesti. Ivica Percl, svestrani umetnik - kompozitor, gitarista, šansonjer, pesnik, karikaturista, slikar i voditelj, rođen je 1945. u Zagrebu, gde je, uz redovno školovanje, završio i Muzičku školu "Vatroslav Lisinski", na odseku za gitaru.
U svet rokenrol muzike ušao je 1961. Na početku karijere pevao je protestne pesme, što je šezdesetih godina bio veliki svetski trend. Od nastupa na festivalu u Zagrebu 1968, gde je izveo šansonu Đorđa Novkovića "Stari Pjer", potpuno se posvetio tom muzičkom žanru i postao jedan od najpopularnijih jugoslovenskih šansonjera.
Za sobom je ostavio više od 250 šansona na stihove 85 hrvatskih pensika i pedesetak na vlastite stihove. Proslavili su ga recitali Dobrice Cesarića, Zvonimira Goloba, Željka Sabola, Enesa Kiševića, Tita Bilopavlovića, Zvonimira Baloga i drugih autora.
Percl je godinama organizovao i vodio Muzičku tribinu Hrvatskog društva kompozitora i klupski program u Klubu Muzičke omladine, stvorivši tako velikom broju svojih kolega prostor za predstavljanje i afirmaciju. S jednakim entuzijazmom nastupao je u reprezentativnim koncertnim prostorima rodnog Zagreba, ali i u seoskim domovima kulture. Aktivno se bavio i slikarstvom i karikaturom.
Sahrana Ivana Ivice Percla biće 20. marta na zagrebačkom Mirogoju, saopštilo je Hrvatsko društvo kompozitora.
Danas/Beta 16.3.2007.



Koncert u čast Đinđića

Beograd (Beta) - Orkestar Beogradske filharmonije izvešće danas u Zadužbini Ilije M. Kolarca u Beogradu koncert pod nazivom "Žrtvovanje", posvećen uspomeni na pokojnog premijera Srbije Zorana Đinđića.
"Beogradska filharmonija posvećuje ovaj koncert uspomeni na pokojnog premijera Srbije Zorana Đinđića i uz posebno poštovanje održava ga u nedjelji četvrte godišnjice njegovog ubistva", navodi se u saopštenju. Na programu će biti uvertira iz opere "Moć sudbine" i arije iz opera "Travijata", "Otelo", "Magbet" i "Don Karlos" Đuzepea Verdija, muzika iz baleta "Faust" Šarla Gunoa, arija iz opere "Madam Baterflaj" Đakoma Pučinija i "Scena čarobne vatre" i "Kas Valkira" iz opere "Valkire" Riharda Vagnera. Koncertom će dirigovati Uroš Lajovic, šef-dirigent Beogradske filharmonije od 2001. do 2006. godine. Kao solisti će nastupiti sopran Margarita de Areljano iz Minhenske državne opere i bariton Mark Holand iz Velike Britanije.

Vijesti 16.3.2007.


SARADNJA DVE IZDAVAČKE KUĆE IZ SRBIJE I HRVATSKE


Zagreb/Beograd - Uspešna saradnje izdavačkih kuća Stubovi kulture iz Beograda i Meandar iz Zagreba na predstavljanju knjiga srpskih autora u Hrvatskoj i predstavljanju izdanja Meandra u Srbiji nastavlja se ovih dana novim sadržajima. Predstavnici dve kuće dogovorili su se na prošlogodišnjem Sajmu knjiga u Frankfurtu, kao i na susretima izdavača iz bivše Jugoslavije početkom oktobra 2006. u Majncu, da uz pomoć sopstvenih distributivnih mreža omoguće čitaocima u Srbiji i Hrvatskoj da izdanja ovih dveju kuća budu dostupna u knjižarama. U knjižari Stubova kulture u Beogradu, kao i u knjižarama ove izdavačke kuće u Kragujevcu, Užicu i Aranđelovcu, našla su se ovih dana nova izdanja Meandra, jedne od najuglednijih izdavačkih kuća u Hrvatskoj. Pored knjiga poznatih savremenih hrvatskih pisaca, posebnu pažnju u izdavačkom programu Meandra izazivaju sabrana dela Milana Kundere i izabrana dela Tomasa Bernharda. Knjige Stubova kulture, zahvaljujući ovoj saradnji, našle su se u Meandrovoj knjižari u Zagrebu. U narednim mesecima ove dve kuće proširiće saradnju tako što će zajednićki organizovati nekoliko promotivnih nastupa svojih pisaca u Beogradu i Zagrebu. I. M.

Danas 16.3.2007.

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbo ... terbranisa

Bol nema veru, ni naciju

Srebrenica - DA SU se one pitale, rata sigurno nikada ne bi ni bilo. Nisu ih pitali, ali im je rat ispostavio krvave račune. Otrgao im najvrednije što su imale: sinove, braću, očeve. Ni danas ih ne pitaju kako nose patnju bez onih koji su im bili - život.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_164.htm


JEVREJSKA ZAJEDNICA INICIRA DODJELU PRIZNANJA ZA SKLANJANJE "SARAJEVSKE HAGADE" TOKOM RATOVA

SARAJEVO - Jevrejska zajednice Bosne i Hercegovine i Jevrejske opštine Sarajevo pokrenule su inicijativu da se Jozi Petroviću, Dervišu Korkutu i Enveru Imamoviću dodijele priznanja u znak zahvalnosti što su od ratnih razaranja sačuvali manuskript "Sarajevske Hagade".

- Svjesni značaja činjenice da su Jozo Petrović i Derviš Korkut za vrijeme okupacije u Drugom svjetskom ratu, te Enver Imamović sa svojom ekipom na početku prethodnog rata i razaranja grada Sarajeva, učinili izuzetno značajno djelo sklanjanja iz prostora Zemaljskog muzeja neprocjenjivo vrijednog iluminiranog manuskripta koji s ponosom zovemo "Sarajevska Hagada" i za koji smo kao Jevreji izuzetno vezani, uime Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine i Jevrejske opštine Sarajevo izražavamo svoju najiskreniju zahvalnost za čin hrabrosti plemenitih ljudi koji zaslužuju naše poštovanje.

S obzirom na to da nismo vlasnici ovog izuzetnog manuskripta, te respektirajući činjenicu da smo za "Hagadu" vezani religijski, duhovno i emotivno, pokrećemo inicijativu kojom se zalažemo da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u okviru svoje nadležnosti na adekvatan način, dodijeli odgovarajuće priznanje ljudima koji su svojim angažovanjem učinili da je naša država i danas vlasnik izuzetne i neprocjenjivo vrijedne "Sarajevske Hagade", navode predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci i predsjednik Jevrejske opštine Sarajevo Boris Kožemjakin.

Fena 19.3.2007.

Dr. Vlajko Palavestra

Pričanja o sudbini sarajevske hagade

.......Godine 1942. Muzeju je bila najavljena posjeta visokog njemačkog oficira generala Fortnera, koga je direktor Muzeja dr Petrović trebalo da dočeka i provede kroz izložbe Muzeja. U pratnji generala Fortnera bili su oficiri njegova štaba i grupa ustaških oficira. Fortner je s pažnjom slušao objašnjenja dr Petrovića, razgledao zbirke Muzeja, pri čemu se zadržao oko sat vremena. Na samom rastanku, izlazeći iz Muzeja, Fortner se iznenada obratio dr Petroviću: "Und jetz, bittte, ubergeben Sie mir die Haggadah!" (A sad, molim, predajte mi Haggadu!)
Budući da je odavno čekao i naslućivao takav zahtjev predstavnika vlasti, dr Petrović je, tobože iznenađeno, odgovorio:" Gospodine generale, to je nemoguće! Prije dva sata bio je u mom kabinetu jedan Vaš njemački kapetan i od mene strogo zatražio da mu predam Haggadu, što sam ja i učinio ! General se uzrujao i počeo da viče: Koji je to kapetan bio ? Ime ? Iz koje jedinice ? Sa kakvim i čijim ovlašćenjem ? "
Dr Petrović se na to, tobože zabrinut i iznenađen, branio kako je smatrao da je kapetana poslao lično Fortner, kako kapetana nije legitimisao, niti se kapetan predstavio. Obraćajući se svojoj pratnji genaral Fortner je nastavio da viče i protestuje zbog drskosti i ponašanja njemačke vojske i direktorove nepažnje. Negodujući naglas, Fortner je žurno napustio Muzej, čime je posjeta Muzeju bila završena. Naknadna istraga nije vođena...
U tom času, Haggada je bila u direktorovom kabinetu, u njegovoj tašni pokraj stola. Kada se stvar smirila, dr Petrović je pozvao dvoijcu -troijcu starijih kustosa, ispričao im šta mu se dogodilo i naglasio potrebu da se Haggada najhitnije skloni iz Muzeja na sigurno mjesto. Dogovorili su se da će dalju brigu za bezbjednost Haggade preuzeti kustos Derviš M. Korkut, turkolog koji je, nakon nekoliko dana, svojim kanalima, najvjerovatnije preko pouzdanih islamskih vjerskih službenika, čuvenu Haggadu otpremio u jedno planinsko selo nedaleko od Sarajeva, gdje je u kući seoskog hodže, ispod patosa, dočekala kraj rata................
Pročitaj više na:
http://www.iis.unsa.ba/posebna/sefarad/sef_23.htm

Od aprila trajekt od Vukovara do Vajske

VUKOVAR - Trajektna linija između Vukovara i Vajske preko Dunava proradiće u aprilu ove godine, saopštio je u ponedeljak u Vukovaru župan Vukovarsko-sremske županije Božo Galić.

Galić je nakon sastanka sa vojvođanskom delegacijom koju je predvodio predsednik Izvršnog veća Bojan Pajtić, rekao da će za početak biti postavljena privremena skela na toj liniji, s obzirom na to da obećani trajekt još nije stigao, jer donatori kasne.

Župan je podsetio da je gradonačelnik Bača Tomislav Bogunović nedavno brodom iz Vajske do Vukovara stigao za šest minuta, dok je putem udaljenost između ta dva mesta 90 kilometara.

Božo Galić je novinarima rekao da je na sastanku sa vojvođanskom delegacijom bilo reči o zajedničkim projektima u pretpristupnim programima Evropske unije između Vukovarsko-sremske županije i Vojvodine.

Predsednik Izvršnog veća Vojvodine Bojan Pajtić je rekao da je osnovni zadatak dve strane da se razvija privreda i smanji nezaposlenost u Vojvodini i Vukovarsko-sremskoj županiji.

"Mi smo susedi i uvek ćemo to i ostati. Istoriju treba prepustiti istoričarima, a političari treba da vide kakva nam je mogućnost i perspektiva zajedničke saradnje", rekao je Pajtić.
Beta 19.3.2007.

Raspad SFRJ odneo je novotalasnu muziku

Od „Idola“ do marketinškog eksperta - Srđan Šaper

Beograd - Srđan Šaper je prošao dug put od člana kultne novotalasne grupe „Idoli“ do veoma uspešnog marketinškog stručnjaka. U međuvremenu je igrao u nekoliko kultnih filmova, snimio brojne reklame. U intervjuu za „Blic“ Šaper priča kako je muziku zamenio marketingom, šta je uništilo čuveni muzički novi talas...
http://www.fildzanviska.ba/clanak_165.htm

NLB liga ABA
25 kolo
Beograd, C.Zvezda – Bosna 93:84
Ljubljana, Helios-Split 92:62
Ljubljana, Olimpija-FMP 59:77
Vršac, Hemofarm-Slovan 92:76
Zadar, Zadar-Budućnost 80:47
Široki Brijeg, Široki-Partizan 89:85


Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbo ... terbranisa

Goranovo proljeće

Goranovo proljeće, najveća priredba suvremenog hrvatskog pjesništva, svečano je otvorena u Lukovdolu, rodnom mjestu pjesnika Ivana Gorana Kovačića. Nagradu "Goranov vijenac" ove je godine dobio hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik Mile Stojić za ukupan prinos hrvatskom pjesništvu.
Ivan Goran Kovačić rođen je 21. ožujka 1913. u Lukovdolu, a ubijen je 13. srpnja 1943. u Bunovu.
U selu Bunovu na desnoj obali Drine zločinački četnički revolver ispalio je 13. srpnja 1943. metak u velikoga hrvatskog književnika Ivana Gorana Kovačića. Prestao je živjeti čovjek koji je o klanju, četničkom i ustaškom, i zločinu uopće, vrisnuo najznačajniji prosvjed, najdublju osudu mraka koju pamti europska literatura: "Posljednje svjetlo prije strašne noći Bio je bljesak munjevita noža, I vrisak, bijel još i sad u sljepoći, I bijela, bijela krvnikova koža, Jer do pasa svi su bili goli I tako nagi oči su nam boli".
http://www.fildzanviska.ba/clanak_166.htm

Svijetao primjer povratka i zapošljavanja povratnika u Kiseljak

Kiseljak - Naš današnji gost je i Mladen Mišurić-Ramljak, načelnik opštine Kiseljak. Za ovaj razgovor smo se odlučili jer je u ovom području u srednjoj Bosni, povratak raseljenih i izbjeglih bio među najuspješnijim, što potvrđuje i načelnik u razgovoru za naš program:
http://www.fildzanviska.ba/clanak_167.htm


Laureati Esad Arnautalić i Arsen Dedić

SARAJEVO - Direkcija bh. glazbene nagrade Davorin 2007., koju su predstavljali Josip Dujmović, Mensud Ruzvi i Sabahudin Dolić, na jučer održanoj konferenciji za novinare u Skenderiji je objavila da su ovogodišnji dobitnici spomenute nagrade za životno djelo kompozitori Esad Arnautalić i Arsen Dedić. Nagradu "Bodo Kovačević" za najboljeg gitarista dobio je Sead Zele Lipovača, te nagradu Davorin za instituciju dobila je Glazbena produkcija BHRT-a.
http://www.fildzanviska.ba/clanak_168.htm

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbo ... terbranisa